Foto: Morski.hr

Neki dijelovi naše obale, poput Grada Krka, rekorderi su u odvajanju otpada i njegovom pravilnom zbrinjavanju. Nažalost, ne slijede svi otoci primjer Krka – što zbog nesavjesnih građana, što zbog nedostatka infrastrukture nužne za rješavanje nagomilanog otpada. Cilj je svima isti – stvoriti kružno gospodarstvo, a za to su potrebna infrastrukturna ulaganja.

Pravilno odlaganje otpada velik je izazov za otoke, pogotovo u turističkoj sezoni. Baš zato bi lokalne i državne vlasti trebale zasukati rukave i početi ulagati u infrastrukturu kružnog gospodarstva.

Prošli tjedan održan je prvi u nizu “otočni dijalog” u organizaciji udruge Pokret otoka, a na kojem se govorilo upravo o problemu otpada na otocima. Što za otoke koji nemaju razvijen sustav odvajanja otpada znači turistička sezona, najbolje pokazuje primjer Silbe.

– Dućani koji nisu veći od propisane kvadrature zakonski ne moraju obavljati prihvat plastičnih boca, a Silba ima dva takva dućana, tako da je ljeti otok prepun plastičnih boca – istaknula je Paula Bolfan, koordinatorica udruge Pokret otoka.

Pozitivan primjer su Cres i Lošinj, gdje više nema niti jednog aktivnog odlagališta jer sav otpad ide u istarski regionalni centar.

– Postavili smo odvojene spremnike za papir, staklo i plastiku, izgradili smo pretvorne stanice za prijevoz mješovitog komunalnog otpada s otoka, izgrađena su reciklažna dvorišta, a krenulo je i investiranje u sortirnicu u Malom Lošinju – istaknuo je Antonio Viskić iz Komunalnog društva Cres Lošinj.

S druge pak strane, na otoku Braču koji ima najviše jedinica lokalne samouprave, nedostaje reciklažnih dvorišta pa sav mješoviti otpad ide na zajedničko odlagalište u Supetru. Rijetki stanovnici otoka odvajaju otpad, moglo se čuti na raspravi.

Otok Zlarin je, pak, dobar primjer mnogima kada je u pitanju jednokratna plastika. Zahvaljujući inicijativi “Za Zlarin bez plastike”, koju vodi zlarinska udruga ‘Tatavaka’, svi poslovni subjekti na otoku zamijenili su jednokratnu plastiku višekratnim i alternativnim materijalima.

Foto: Pixabay/Ilustracija

Ono na čemu će se i dalje inzistirati je edukacija stanovništva koje se još uvijek ponaša kao da otpad koji oni proizvedu više nije njihova briga. Pa tako nastaju divlja odlagališta koja su potencijalna ekološka bomba i ugroza za ljudsko zdravlje. Osobito ako je otpad bačen u krške jame.

Za sanaciju takvih odlagališta dosad je potrošeno 28 milijuna kuna, a novac je to koji je mogao biti uložen u sortirnicu ili sličan pogon za obradu otpada.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost priopćili su da će se jedinice lokalnih samouprava u ovoj godini moći prijaviti na natječaje za nabavu vozila na alternativna goriva, povećanje kapaciteta za recikliranje i čišćenje odlagališta.

J.K.