IDEJNO RJEŠENJE SJEVERNE LUKE U SPLITU Novi vezovi, prometnice i parkirališta

Foto: Facebook

SPLIT – Vice Mihanović, ravnatelj splitske Lučke uprave najavio je početak rekonstrukcije Sjeverne luke u Splitu gdje će se premjestiti kamionski promet. Time bi, ističe rasteretili gradsku luku. Dalmatinski portal objavljuje idejno rješenje projekta vrijednog 334 milijuna kuna, sufinanciranog EU sredstvima.

Na čelu projektnog tima je Boško Kozina, diplomirani inženjer građevine, za obalnu rekonstrukciju je odgovoran Paolo Versace, za plato i prometne površine Goran Maretić, vodovod i kanalizaciju Vedrana Kuzmanić, a elektroinstalacije Sofija Runje.

Proširenje Sjeverne luke na lučkom području Vranjičko-solinskog bazena pod upravom Lučke uprave je planirano između postojeće obale veza dva i rubnog zapadnog dijela uz granicu s firmom Plovput, ukupne duljine obalnog pojasa od oko 905 metara.

– Namjena dograđenog dijela građevine je omogućavanje priveza ro-ro brodova u funkciji prihvata plovila javnog pomorskog prometa, prvenstveno lokalnog linijskog, zatim prihvat brzih plovila katamarana, kako u lokalnom tako i međunarodnom prometu – navodi se.

Postojeći dio Sjeverne luke, podsjećaju, koristi se za ukrcaj i iskrcaj raznih vrsta generalnog tereta, kontejnera te rasutih tereta. Ukupna površina buduće građevne čestice je 73.469 kvadrata.

Što se tiče detalja projekta, na postojećim kopnenim površinama je većim dijelom planirana izrada nove pristupne ceste duljine oko 260 metara do platoa s operativnim sadržajima, internim prometnicama i trakovima za čekanje vozila za ukrcaj u brodove, koji će se izvesti na postojećoj površini mora bilo nasipanjem kamenim materijalom ili armiranom betonskom konstrukcijom.

Na dijelu platoa gdje je pješačka površina planirano je postavljanje tipskih kontejnera, montažnih objekata veličine po 15 kvadrata za potrebe prodaje karata i sanitarne čvorove za korisnike. Ukupno će se ugraditi tri grupe s po jednim objektom za prodaju karata, jednim ženskim sanitarnim čvorom te po jednim za muškarce i za osobe s invaliditetom.

Kada se govori o vezovima, uvodno navode da je na središnjem dijelu zahvata većim dijelom prirodna obala s manjim šljunčanim plažama, te da je na tom dijelu veća priobalna površina, oko 4300 metara četvornih kamenog nasipa nastala prije 50-ak godina istovarom materijala iz iskopa s gradilišta Splitu. Postojeći vez je u dobrom stanju, njega je potrebno samo dodatno opremiti.

– Izvršen je pregled stanja ovog obalnog zida duljine oko 130 metara. Generalno nakon ronilačkog podmorskog pregleda zida, može se reći da je zid u dobrom stanju, nisu primijećena oštećenja. Blokovi od kojih je izgrađen zid se dobro vide kao i ‘reske’ između blokova – kažu.

Planirano ga je dograditi s trajektnom rampom širine 30 metara na jugozapadnom dijelu. Također, opremit će se obalni zid s novim gumenim odbojnicima-brodobranima te očistiti morsko dno od raznog otpada koji je godinama odlagan, odnosno nasipan ispred obalnog zida. Postojeća oprema za privez brodova bi se dijelom koristila i ubuduće.

Vezovi dva i tri, te dio veza četiri, s rampama za ukrcaj i iskrcaj vozila se izvodi kao nova obalna konstrukcija od armiranobetonskih ploča.

– Dubina mora pred obalama od veza jedan do pet je planirana minimalno osam metara tako da će na nekim dijelovima trebati produbljivati dno do te kote – opisuju.

Vez šest se izvodi kao obala s najvećom duljinom, ukupno 360 metara i dubina mora pred obalom je planirana minimalno 10,5 metara tako da će na nekim dijelovima trebati produbljivati dno do te kote.

– Ova privezna obala će imati mogućnost prihvaćanja najduljih ro-ro brodova do 200 metara, a također će se iznimno moći koristiti i za druge putničke brodove maksimalne duljine 320 metara kao i više manjih brzih putničkih brodova-katamarana u isto vrijeme – raščlanjuju.

Vez dva je duljine 130 metara s trajektnom rampom širine 28 metara, tri 150 metara s rampom širokom 30 metara, kao i vez četiri, a sedam će primati brodove do 50 metara duljine.

Na kraju izdvojimo i da su projektom predviđena dva glavna križanja, oba na ulazu u luku. Prvo je na sadašnjem mjestu, gdje se luka spaja na širu prometnu mrežu. Drugo je križanje pristupne i glavne prometnice luke.

Na krajevima  su planirani rotori koji služe kao okretišta i za bolju organizaciju prometa pri iskrcaju s brodova.

Najveći dio prometnih površina planirane luke  namijenjen je prometu u mirovanju. Parkiranje za 90-ak automobila je predviđeno na četiri mjesta u blizini objekata za prodaju karata te stajalište samo za taxi vozila s 19 mjesta. Na jednom vezu je predviđena prometna traka duljine 330 metara namijenjena za ukrcaj putnika s kruzera na autobuse ili taxi vozila.

Najveći dio površina za promet u mirovanju je rezerviran za čekanje na ukrcaj. Ukupna duljina trakova za čekanje je oko 4680 metara. Vlada je, dodajmo na kraju, Sjevernu luku uvrstila na listu strateških projekata.

D.G.