ŠTO SE ZBIVA? Na Mljetu iskrcani vojska i raketni sustav velikog dometa

Foto: Morski HR

MLJET – S Mljeta stižu fotografije desantnog broda minopolagača Krka koji je u srijedu, kako nam tvrde otočani, na taj otok dostavio poprilično vojne opreme i osoblja, pa su se mnogi s razlogom upitali “što se zbiva?”.

Na ovom otoku se nalazi radarska postaja, no kako doznajemo od našeg izvora bliskog Oružanim snagama Republike Hrvatske (OSRH), ljudstvo i oprema tamo inače stižu civilnim trajektom, a doista rijetko vojnim brodovima.

Foto: Morski HR

Na pitanje što se to doprema na Mljet, dobili smo zanimljiv odgovor:

– Radi se o sustavu MOL ili mobilnom lanseru RBS15. To su projektili velikog dometa koji mogu biti na brodu, kao što jesu na “kraljevima” (op.a. raketne topovnjače Dmitar Zvonimir i Petar Krešimir IV.), a može ih se montirati na kamione, kao i u ovom slučaju, poput vježbi koje je Hrvatska vojska već odrađivala – pojašnjava naš izvor.

Upit o ovome poslali smo i Ministarstvu obrane, a odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.

Foto: Morski HR

Strategija obrane južnog Jadrana

Zanimalo nas je i kakav je hrvatski plan u bilo kakvom slučaju potrebne obrane južnog dijela naših granica.

– Radarske postaje su glavne u podjeli ciljeva u eventualnom raketnom napadu. Mljet je od vremena Jugoslavije bio tzv. „prva linija obrane“, dok primjerice Korčula i Pelješac ne spadaju u obranu već logistiku za prednju liniju. Vis je, recimo odstupnica. I to sve, naravno, uz uvjet da Italija, kao članica NATO saveza i naš vojni partner, odrađuje svoje. Dakle, u tom slučaju Italija drži svoju stranu, mi pojačavamo sredinu i istok, no Italija ima problem na zapadnoj obali. Preciznije, mi držimo Jadran, a Italija pojačava zapadni ulaz u Jadran – pojasnio nam je i dodao da detalji spadaju u strateški dio obrane RH, pa ostatak nije za javnost – pojašnjava nam naš izvor.

Doznali smo i da je jug Jadrana, što se nadzora tiče, izuzetno dobro pokriven i često su radari hvatali albanske švercere koji su uredno dojavljivani MUP-u, no postoji problem o kojem MORH neće u javnost:

–  Molunat, Mljet i Lastovo, naša su linija obrane, no ne vježba se dovoljno tamo da bi vojska mogla biti sigurna u to što radi i ovi lanseri o kojima pričate nikad nisu išli dalje od Rogoznice ili Žrnovnice. Prvo ispaljivanje je bilo s kamiona na Dugom otoku jer se RBS15 nije ispaljivao od 1994. kad je bila velika vježba – kaže naš dobro upućeni sugovornik i na pitanje – zašto?, odgovara:

–  Jednostavno, štedilo se na gorivu, a moraju pokriti i sjever i jug.

Što je to stiglo na Mljet?

RBS-15 (Robotsystem 15) je protubrodski projektil velikog dometa. Posljednja inačica Mk. 3 može pogađati i ciljeve na kopnu. Projektil je razvila švedska kompanija Saab Bofors Dynamics. Taj projektil ubraja se u klasu “ispali i zaboravi”, sa sea-skimming napadnom putanjom, s visoko-rezolutnim radarskim pretraživačem koji radi u Ku-frekventnom području za napad na površinske ciljeve i GPS sustavom za napad na kopnene ciljeve. Konstruiran je tako da bude otporan na elektronička ometanja.

Projektili RBS-15 glavno su naoružanje raketnih topovnjača Hrvatske ratne mornarice (RTOP-11, RTOP-12, RTOP-21,RTOP-41, RTOP-42 ) te tri mobilna obalna lansera.

Nova inačica RBS-a odlikuje se vrlo dobrim karakteristikama penetracije preko protivničke obrane primjenom stealth tehnologije, ali i čitavog niza iznenadnih manevara na niskim putanjama u završnoj fazi leta. Penetracija preko obrane protivnika dodatno je poboljšana mogućnošću reprogramiranja programa napada. Napad se može izvesti s više projektila iz različitih smjerova uz programiranje vremena dolaska, tako da svi stignu istodobno do cilja što protivnika stavlja pred gotovo nerješive probleme. Svaki RBS 15 Mk3 pakiran je u poseban kontejner koji služi i kao lanser i kao zaštita od utjecaja okoline za vrijeme čitavog životnog ciklusa.

Glavna značajka projektila inačice Mk. 3 je domet koji iznosi 200 kilometara, dok je duljina 4330 mm, promjer 500 mm, a masa u letu 630 kg. Dizajn projektila rezultirao je visokom efektivnom korisnosti, pouzdanosti, lakim i dugačkim intervalima održavanja, a životni vijek se procjenjuje na 30 godina.

D.G.