Dostupna je platforma znanja o mogućnostima prilagodbe na klimatske promjene Jadrana

Foto: Pexels

Prema posljednjim izvještajima Međuvladinog pa­ne­­la o klimatskim promjenama (engl. IPCC), posljednjih desetljeća pored porasta srednje temperature zraka povećao se i intenzitet, učestalost i trajanje toplinskih valova, kao i intenzitet i učestalost događaja praćenih ekstremnim količinama oborina. IPCC je već prepoznao Mediteran kao jedno od žarišta klimatskih promjena zbog toga što se zagrijava brže od ostatka planeta, a to je potvrđeno i najnovijim izvještajem Mreže medite­ranskih stručnjaka za promjene klime i okoliša (MedECC).

Budući da i na Jadranu postoji zabrinutost vezana za utjecaje klimatskih promjena, izrađena je online platforma AdriAdapt za identifikaciju i planiranje odgovarajućih mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene, namijenjena jadranskim priobalnim zajednicama, prvenstveno u Hrvatskoj i Italiji.

Sadržaj platforme pripreman je od 2019. do 2021. s ciljem je da posluži kao inspiracija i podrška u pripremi projekata prilagodbe i akcije za klimu, posebice u svjetlu mogućnosti financiranja koje nudi Europski zeleni plan. Sadržaj je vođen određenim utjecajima klimatskih promjena koje su jedinice priobalnih lokalnih uprava Hrvatske i Italije prepoznale kao prijeteće. U tu svrhu proveden je online upitnik (od travnja do studenog 2019 godine) gdje su relevantni odjeli lokalnih uprava kao uočene i očekivane najveće prijetnje prepoznali oluje i poplave (oborin­ske, pa potom i poplave s mora), vrućine, toplotne udare i suše.

Jedan od ključnih izazova za priobalje Jadrana su problemi plavljenja nekretnina uzrokovanih poplavama s mora (i oborinskih s kopna) u kombinaciji s podizanjem razine mora. Plavljenje je također rezultat i nekontrolirane gradnje u poplavama izloženom području bez odgovarajuće zaštite. Stoga takve probleme treba rješavati integralno, kroz mjere upravljanja prostorom i primjenu adekvatnih mjera zaštite.

Jedna od takvih integralnih mjera je i uspostava obalnog odmaka, odnosno obalnog područja u kojem su neke ili sve vrste gradnje zabranjene ili značajno ograničene. Obalni odmak osigurava zaštitu obale smanjenjem broja nekretnina (npr. stambenih zgrada, infrastrukture i poslovnih prostora) u područjima osjetljivim na opasnosti za koje se očekuje da će s klimatskim promjenama postajati sve ozbiljnije (obalne poplave i erozija).

Iako je obalni odmak sastavni dio propisa mnogih zemalja kojima se uređuje upravljanje obalnim područjima, često se nedovoljno provodi u praksi.  Što se tiče Hrvatske, u studiji koju su proveli Lincke i suradnici (2020.) autori potvrđuju da se financijski utjecaji porasta razine mora mogu značajno smanjiti integriranjem zona obalnog odmaka u strategiju prilagodbe. Ako se kombiniraju zaštita i ograničenje gradnje u zonama obalnog odmaka, budući troškovi nastali uslijed poplavljivanja obalnih područja u Hrvatskoj mogu se smanjiti i do 39%. Kombinacijom zaštite i organiziranog povlačenja kroz zone obalnog odmaka mogu se smanjiti budući troškovi nastali uslijed poplavljivanja obalnih područja do 93%.  Studija je uzela u obzir samo koristi koje zone obalnog odmaka donose u pogledu izloženosti obalnim poplavama, dok koristi iz područja zaštite bioraznolikosti, održavanja usluga ekosustava, obrane od obalne erozije ili koristi za turizam i rekreaciju nisu uzete u obzir.

Prilagodba obalnim odmakom – Ilustracija: Luka Duplančić

Ovakve i slične promjene u prostornom plani­ranju, ali gospodarska diversifikacija, podizanje svijesti, razvoj sustava ranog upozorenja primjeri su socijetalnih mjera prilagodbe. Ekološko obnavljanje šuma u poplav­nom području, jačanje prirodnih obrana kao što su dine/sipine i hridi, kao i održavanje i obnavljanje zdravih obalnih močvara primjeri su zelenih mjera, tj. rješenja temeljenih na ekosustavu. Jedna od zelenih mjera (odnosno „plavih“ jer se direktno tiče mora) je i zaštita i obnova livada morske cvjetnice posidonije. Zaštita posidonije često se naglašava kroz prizmu bioraznolikosti jer njene livade podržavaju širok spektar morskih vrsta, pružajući im hranu, zaklon i  područje za razmnožavanje. Uz to morske cvjetnice imaju veliku ulogu i u ublažavanju klimatskih promjena – na globalnoj razini, livade morske cvjetnice odgovorne su za više od 10% ugljika sačuvanog u oceanu, iako obuhvaćaju tek 0,2% ukupne površine dna svjetskih mora. U posljednje  vrijeme sve češće se ističe i njihova uloga u prilagodbi na klimatske promjene – morske cvjetnice zadržavaju sedimente, stabiliziraju morsko dno i na taj način sprečava eroziju obale. Nedavna ispitivanja pokazala su da je visina valova u predjelima prekrivenima gustim livadama morskih cvjetnica 10-20% niža u usporedbi s golim morskim dnom.

Posidonia oceanica – Illustracija: Luka Duplančić

 

Uz socijetalne i zelene mjere prilagodbe, povećanje otpornosti na klimatske promjene postiže se i primjenom tehnoloških i inženjerskih rješenja (tzv. sive mjere) koje mogu uključivati mjere kao što su prilagodba ili poboljšanje nasipa i obalnih zidova, podizanja ili širenja obala i sl. Konačno, za povećanje ukupne otpornosti na klimatske promjene, potreban je cjelovit pristup –  i društvene i ekonomske promjene, ali i primjena rješenja temeljenih na ekosustavu i infrastruktura.

AdriAdapt platforma daje pregled različitih mogućnosti prilagodbe na takve i slične klimatske prijetnje za jadransku regiju, slučajeve iz prakse, dokumente sa smjernicama, zakonske okvire te druge korisne materijale o prilagodbi na klimatske promjene.

Platforma sadrži:

  • integrirani alat za planiranje prilagodbe (vodič korak-po-korak);
  • više od 40 odabranih mjera prilagodbe;
  • 11 primjera iz prakse;
  • klimatske informacije za regiju;
  • nekoliko tematskih smjernica, priručnika i vodiča za prilagodbu – od financiranja prilagodbe do jačanja obalne otpornosti; i
  • više od 50 različitih videa – od kratkih (5-10 minuta) do cjelovitih treninga i konferencija.

Velika većina materijala na platformi dostupna je na tri jezika: hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku.

Ilustracija: Luka Duplančić

Sadržaj AdriAdapt platforme izradili su Centar za regionalne aktivnosti Mediteranskog akcijskog plana (PAP/RAC) iz Splita i Mediteranski centar za klimatske promjene (CMCC), uz pomoć Sveučilišta arhitekture u Veneciji  (IUAV).  ARPAEDHMZ i CMCC proizveli su klimatske projekcije visoke razlučivosti s detaljnim informacijama o klimatskim parametrima za jadranske regije. Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) je zaslužno za strukturu platforme. Također, AdrAdapt platforma znanja je testirana od strane pet pilot lokacija (CesenaCerviaUdineŠibensko-kninska županija i Vodice).

I.B.