Turisti stradavaju zbog selfija i penjanja po zidinama – Evo što se poduzima da ih se zaštiti od njih samih

Foto: Dubrovnik-Domitran / Dubrovačke gradske zidine

DUBROVNIK – Napomena o opasnostima visina i penjanja po stijenama trebala bi stajati u svakom papirnatom ili digitalnom turističkom vodiču, iako ne bi jamčila da se nezgodni padovi sa stijena, zidova i drugih uzvisina neće događati. Prvi na udaru su, dakako, furešti koji s dubrovačkim nadmorskim visinama nisu na ‘ti’, o čemu svjedoče čak dva pada stranaca u nepunih tjedan dana.

Najprije se niz zidić Revelina nakon noćnog provoda pred zoru survao pripiti 30-godišnji Nijemac. Pretpostavlja se da je izgubio ravnotežu, pao na pločnik s visine od 3 metra i ozlijedio glavu, srećom bez kobnih posljedica. Dobro je prošla i mlada strankinja koju su par dana kasnije pokraj Golubove špilje spasili lokrumski vatrogasci. Djevojka je bila na turi s kajacima, uspela se na hridi i nezgodno pala na leđa i trticom lupila o stijenu. Vatrogasci su je gumenjakom prevezli do porta gdje ju je preuzelo vozilo Hitne pomoći i odvezlo do dubrovačke Opće bolnice.

Takva ‘ruta izvlačenja’ je uobičajena kod težih ozljeda o kojima u Rezervatu Lokrum vode redovitu evidenciju. Voditelj Službe za zaštitu od požara Vlaho Brautović ističe da se na Lokrumu, s obzirom na veliku fluktuaciju izletnika, ozljede događaju svakodnevno. I nisu rezervirane samo za strane državljane. Sjeća se kako je jedna gospođa iz Grada na Lokrumu pri skoku u more slomila kuk, a jedan njezin sugrađanin se poskliznuo na puteljku i završio na šivanju glave. Pamti i slučaj stranog turista koji je otkinuo prst na Mrtvom moru, udarivši o stijenu dok je skakao, piše Dubrovački Vjesnik.

– Lani smo zbog pandemije kasnije otvorili pa je bilo manje ozljeđivanja, ali zato 2018. i 2019. skoro nije prošao dan bez ogrebotina, uboda, padova, što stranaca, što čeljadi iz Grada. S naše strane pazimo da sva kritična mjesta nad provalijama budu propisno ograđena, od Portoča gdje nema stabala, preko Bunkera do kupališta na stijenama gdje su postavljene i ograde i skalice na ulazak u more. No, treba uzeti u obzir da je prostor otoka na površini od 72 hektara, pa su intervencije neizbježne s takvom konfiguracijom terena – govori nam Brautović.

Foto: pexels / Jaxson Bryden / Ilustracija

Na pitanje bi li s obzirom na učestalost lakšeg i težeg ranjavanja posjetitelja na Lokrumu trebalo uspostaviti sezonsku ambulantu, navodi primjer studenata koji su s položenim ispitom iz prve pomoći putem dubrovačkog Crvenog križa vrlo kvalitetno radili na otoku i opravdali angažman.

Grad Dubrovnik: Postavili smo strate s upozorenjima. U sklopu multidisciplinarnog projekta Poštujmo Grad, Grad Dubrovnik je 2019. godine u povijesnoj jezgri postavio nove strate sa sugestijama i uputama za ponašanje namijenjene ponajprije posjetiteljima, među kojima je i upozorenje o visini zidina i kako je opasno i zabranjeno penjati se na zidove. Društvo prijatelja dubrovačke starine također upozorava svakog posjetitelja na ulaznicama za zidine na opasnost od visine i apelira na odgovornost u kretanju fortifikacijskim sustavom.

Neovisno o turističkoj sezoni, Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u sigurnost na svom upravnom području, od ugradnje rukohvata, postavljanja zaštitnih ograda na potencijalno opasnim predjelima, plaže i kupališta se redovito obilaze i uređuju, kao i skalice za ulazak i izlazak u more i iz mora, održavaju se lifteri za osobe s invaliditetom na kupalištama.

Nažalost, svjedoci smo da se nesreće događaju, i to zbog nepažnje i nepromišljenosti pojedinih posjetitelja koji su zbog egzibicionizma ili fotografije na društvenim mrežama spremni riskirati zdravlje i život. U navedenim situacijama riječ je o osobnoj odgovornosti i (ne)oprezu pojedinca na koji ne može utjecati lokalna samouprava.

Osim Rezervata Lokrum, točka povećanog rizika za sigurnost svakako su i gradske zidine. Svakog ljeta s portala i društvenih mreža užasnu nas fotografije mladih turista koji rade selfieje s ruba tvrđava. No takvi avanturisti su više izuzetak nego pravilo, kaže nam Maro Kapović, tajnik Društva prijatelja dubrovačke starine koje skrbi o gradskom fortifikacijskom sustavu.

– Svi posjetitelji su upozoreni da u obilazak gradskih zidina idu na vlastitu odgovornost. Na svim kritičnim mjestima istaknute su naše obavijesti o opasnosti koje im prijete ako se budu naginjali. Radimo sve što možemo na preventivi. Prije četrdesetak godina unutarnjih ograda na zidinama nije bilo, u ophod se išlo bez ikakve zaštite, no s konzervatorima smo uspjeli dogovoriti postavljanje sigurnosnih barijera, zaštitnih lanaca i ograda. Primjerice, na dijelu prema Minčeti sa sjeverne strane podignut je zidić koji u prošlosti nije postojao, no uvijek pazimo da se ne naruši sklad znamenitosti – kaže nam Maro Kapović i objašnjava zašto gradski miri ‘rade’ samo dok ima dnevnog svjetla.

– Noćni posjeti su isključeni upravo zato da bi se izbjegli padovi i ozlijeđivanja mladih koji često u kasne sate hodaju okolo pripiti, kao neki dan onaj Nijemac koji je pao s ograde Revelina. Naravno da će se uvijek naći onih koji se žele slikati na visini ili hodati po rubu, to vam je zakon velikih brojeva, u dobrim godinama milijun i 300 tisuća turista popne se na zidine dulje od 2 kilometra, naprosto netko mora učiniti nered. No, ipak je to rijetkost. Otkad sam ja u Malom vijeću, pamtim samo da je jedno malo dijete palo unutar skala u Minčeti, na sreću s male visine. Bio je i jedan stariji američki turist koji je 2019. sa zidina upao u klaustar franjevačkog samostana i teško se ozlijedio, srećom bez kobnih posljedica – prisjeća se Kapović incidenata na popularnoj gradskoj znamenitosti. Napominje ipak kako je većina posjetitelja disciplinirana i poštuje propisane mjere zaštite.

Gradsko društvo Crvenog križa tijekom sezone često se susreće s ozljeđenim turistima, ne samo na zidinama i hridima, već i s neopreznim kupačima na plažama. Ravnatelju Društva Živku Šimunoviću u sjećanju je posebno ostao slučaj španjolskog turista koji se pri padu s lokrumskih stijena sav oderao. Nakon intervencije mladih spasilaca Crvenog križa koja je uključila i stručnu bandažu, ispostavilo je da je unesrećeni Španjolac kardiolog, te da ima sve same pohvale na način zbrinjavanja.

Nažalost, nije rijetkost da moramo priskakati upomoć ozlijeđenim posjetiteljima. Imali smo dosta primjera nezgodnih skokova s visine, primjerice na plaži na Bellevueu. Gradske zidine su tradicionalno opasne, ne samo zbog ‘visinske razlike’, nego i zato što neki turisti pođu u japankama pa se poskliznu i padnu. Bude i pustolova koji se penju po Gracu, trče po strminama, skaču po zidovima. Teško je, skoro nemoguće, spriječiti takve nezgode – veli Šimunović i najavljuje kako će se, sukladno financijskim mogućnostima (prije pandemije iznos se kretao oko 200 tisuća kuna), i ove sezone organizirati ‘Crveni križ u Gradu’, program dežurstava mladih volontera na Stradunu i zidinama za prvu pomoć gostima i preventivu eventualnih neželjenih nesretnih slučajeva koji se, dakako, ne iscrpljuju samo na gradskim znamenitostima.

Dubrovčani još dobro pamte slučaj Jennifer Walsh, 22-godišnje službenice banke iz Škotske koja je prošle jeseni nezgodno pala s balkona apartmana u Dubrovniku i čudom izvukla živu glavu nakon dana provedenih u medicinski induciranoj komi. Jennifer je uz dva prijeloma lubanje, zadobila i krvarenje na području mozga, slomljenu ključnu kost, probušeno plućno krilo, prijelom ručnog zgloba, a slomila je i sva rebra na lijevoj strani tijela, piše Dubrovački Vjesnik.

Z.G.