Milanović na Malti: Ulazak u Schengen je hrvatski interes, očekujem podršku Malte

Foto: Ured Predsjednika

Na poziv predsjednika Republike Malte Georgea Velle, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović boravi u uzvratnom državnom posjetu Republici Malti. Nakon ceremonije svečanog dočeka na Trgu svetog Jure u Valletti, dvojica predsjednika održala su tête-à-tête susret te bilateralne razgovore sa službenim izaslanstvima dviju država.

U izjavi za medije, koja je uslijedila nakon sastanaka, predsjednik Milanović rekao je da su razgovarali o temama koje su Hrvatskoj važne, a to je ulazak Hrvatske u Schengen, uvođenje eura i položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Za uvođenje eura predsjednik Milanović rekao je da se u Hrvatskoj tretira kao gotova stvar i nešto što mu se čini kao nezaustavljivo.

– Hrvatska je donijela odluku. Morat ćemo živjeti s tom odlukom. Nije neka zabrinjavajuća odluka, testirale su je brojne države, pa se nadam najboljem. Naravno, odričemo se jednog od osnovnih alata državnog suvereniteta, monetarnog suvereniteta. To je naša valuta koja je stvorena u burnim i turbulentnim godinama naše novije povijesti – rekao je predsjednik Milanović.

Foto: Ured Predsjednika

Druga tema o kojoj se razgovaralo je Schengen, za koji je predsjednik Milanović rekao da je neposredni hrvatski interes jer, kako je kazao – mi smo otvoreno gospodarstvo kao što trebaju biti sva europska gospodarstva, po temeljnim dokumentima EU-a i europskoj privrženosti ideji slobodnih tržišta. Dodao je kako je to hrvatski interes i zbog olakšavanja protoka ljudi koji dolaze u Hrvatsku i sudjeluju u našem turističkom gospodarstvu, te i u tom pogledu očekuje podršku Malte.

– Neću tvrditi da je to gotova stvar, da Hrvatska odmah ulazi u schengensku zonu, ali nadam se najboljem. Dakle, ovo su specifična pitanja o kojima ću razgovarati danas i s ostalim dužnosnicima Malte – rekao je predsjednik Milanović, koji će se tijekom dana sastati i s predsjednikom Zastupničkog doma Parlamenta Republike Malte Anġlu Farrugiom, predsjednikom Vlade Republike Malte Robertom Abelom i šefom opozicije Bernardom Grechom.

Predsjednik Milanović kazao je da je sastanak s Predsjednikom Republike Malte iskoristio i za razgovor o pravu Hrvata u Bosni i Hercegovini da biraju svoje legitimne predstavnike u tijelima vlasti. – To je, nažalost, pitanje gdje odnos prema ovoj temi prelazi od razočaranja do bijesa, a stvari idu samo na gore. Posljednji potez, to da se Ukrajini i Moldovi dodijeli status kandidata za članstvo u EU, a da se u isto vrijeme zanemari Bosna i Hercegovina, nema nikakve veze s razboritom državničkom mudrošću, s dalekovidnošću i odgovornošću međunarodne politike. To je nešto što me stvarno razočaralo – rekao je hrvatski Predsjednik istaknuvši kako se može teško opravdati politički, taktički i u konačnici etički zašto Europsko vijeće – kao tijelo koje na kraju odlučuje – nije dodijelilo status kandidata Bosni i Hercegovini. – Taj propust ide ruku pod ruku s nizom drugih propusta kojima svjedočimo i kojima smo svjedočili na Zapadnom Balkanu, kao što je dinamika pregovaračkog procesa Crne Gore te izostanak početka pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije. I na kraju Srbija, koja je, nažalost, izabrala svoj put i očito nije jako zainteresirana za europske procese i pravila kojih se u ovom trenutku mora pridržavati. Možda promjene odluku u razumnom roku, a možda i ne – rekao je predsjednik Milanović.

Foto: Ured Predsjednika

Predsjednik Republike Malte Vella rekao je kako je s predsjednikom Milanovićem razgovarao o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini te da razumije osjetljivost hrvatskog predsjednika na tu temu. Mogućnost članstva zemalja zapadnog Balkana pomaže tim zemljama u naporima na ispunjavanju uvjeta te rješavanja međusobnih problema, rekao je predsjednik Vella dodavši kako se postavlja pitanje opravdanosti da se pojedine zemlje zapadnog Balkana zanemare, misleći pri tom na Sjevernu Makedoniju i Albaniju, a da istovremeno, nakon ruske agresije na Ukrajinu, pojedine druge zemlje značajno napreduj.

Ne dovodeći u pitanje opravdanost potonjih odluka, naglasio je da višedesetljetni napori nekih kandidata sa zapadnog Balkana nisu honorirani. – Potrebna je puno veća predanost Europske unije zemljama zapadnog Balkana. Osim što dovodi do nezadovoljstva u ovim zemljama, postoji i opasnost da se ove zemlje počnu okretati utjecaju trećih zemalja. Ozbiljnija i jasnija europska perspektiva doprinijela bi, između ostalog, i stabilnosti jugoistočne Europe – rekao je predsjednik Vella.

Predsjednik Milanović govorio je i o važnosti pitanja nacionalnog identiteta te u tom kontekstu istaknuo posebnosti Malte. A u kontekstu Hrvatske, rekao je da su pregovori za članstvo u EU vođeni sa znanjem da postoji oko 600 tisuća hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini. – Zbog toga se ne može reći da su ti ljudi postali hrvatski državljani nakon ulaska Hrvatske u EU. Oni su to bili i prije 2013. Veliki broj Hrvata koji žive u Hrvatskoj vuku porijeklo iz Bosne i Hercegovine. Hrvatska je obvezna pomoći tim ljudima, pokušati doprinijeti rješavanju njihovih problema, ali na miroljubiv način – rekao je predsjednik Milanović.

Z.G.