AMERIKANCI U ŠOKU Kina velikom brzinom gomila nove ratne brodove

Sjedinjene Američke Države ozbiljno zaostaju za Kinom u pomorskoj industriji, i to ne samo u broju brodova već i u kapacitetima za njihovu izgradnju, održavanje i zamjenu u slučaju rata.

Izvješće CSIS-a (vašingtonskog think tanka Centra za strateške i međunarodne studije) navodi da Kina danas ima udio od čak 50 posto u globalnoj komercijalnoj brodogradnji, dok SAD sudjeluje s tek 0.1 posto. Samo jedna državna kineska brodograđevna kompanija lani je proizvela oko 250 brodova, što je više nego što je cijela američka industrija izgradila od kraja Drugog svjetskog rata.

Amerikance posebno zabrinjava činjenica da se mnogi kineski civilni brodogradilišni kapaciteti lako mogu prenamijeniti za proizvodnju ratnih brodova, piše Index u jednoj zanimljivoj analizi.

Ovo bi moglo omogućiti Kini da masovno proizvodi ratne brodove, dok američka mornarica, zbog birokracije i dugih rokova, gradi nove razarače i nosače zrakoplova godinama.

Brojnija i mlađa flota

Prema podacima CSIS-a, kineska ratna mornarica danas ima oko 400 brodova, dok američka broji 295. Kineski brodovi su prosječno i znatno noviji - čak 70 posto ih je porinuto nakon 2010., dok kod američke mornarice taj udio iznosi tek 25 posto.

Među kineskim plovilima nalaze se i novi modeli poput stealth razarača klase Type 055 Renhai te nosača zrakoplova Fujian s elektromagnetskim katapultima.

SAD je naprosto spor. Izgradnja nosača zrakoplova traje čak 11 godina, a podmornica ili razarača devet. U slučaju duljeg sukoba, SAD bi mogao ostati bez mogućnosti zamjene izgubljenih plovila, dok bi Kina nastavila s proizvodnjom zahvaljujući svojim golemim industrijskim kapacitetima.

Kad bi sve usporedili s Drugim svjetskim ratom paralele bi išla nekako ovako - . Tada je američka industrijska nadmoć nadoknadila početne gubitke u borbi protiv tehnički naprednije Japanske mornarice. Danas bi se, smatra on, sličan scenarij mogao odvijati u korist Kine.

Doduše - američka mornarica ipak ima čitav niz prednosti - veća i bolje opremljena plovila, superiorne senzore i nuklearne podmornice, ali i posade s višestruko više borbenog iskustva. Kineski časnici, podsjeća se, nisu sudjelovali u većim pomorskim operacijama još od sukoba s Vijetnamom 1979.

No, ostaje činjenica da Kina jednostavno može i kratkom vremenu "izbaciti" velik broj brodova.

Točka oko koje se stvari lome je naravno Tajvan,  Neki američki dužnosnici tvrde da je kineski predsjednik Xi Jinping naložio vojsci da bude spremna za invaziju do 2027. godine, no nitko u ništa nije do kraja siguran.

CSIS u svom izvješću poziva američku administraciju da pripremi odgovor :

• razbijanje kineskog "dvostrukog ekosustava" civilne i vojne brodogradnje, - -
• prekid financijskih veza s kineskim državnim brodogradilištima
• ulaganje u vlastite i savezničke kapacitete izvan Kine.

SAD još uvijek ima vojnu nadmoć u kvaliteti, iskustvu i vatrenoj moći, no kineska industrijska snaga prijetnja je koja raste.

J.T.