Anoksija u Rogozničkom jezeru – Sve smrdi na pokvarena jaja, oporavak života će trajati dugo

ROGOZNICA – Već drugu godinu zaredom događa se promjena u boji i mirisu Rogozničkog jezera, poznatijeg kao “Zmajevo”. Riječ je o pojavi anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera i širenju toksičnog sumporovodika, na što su još lani upozorili Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB). Ovom prirodnom procesu pogoduju vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature u atmosferi, a upravo se to dogodilo posljednjih deset dana.

Morsko jezero Zmajevo oko u blizini Rogoznice jedno je od četiri morska jezera uz našu obalu (Jezero Mir na Dugom otoku, Veliko i Malo Mljetsko jezero na otoku Mljetu su ostala), izuzetan je prirodni fenomen kojeg znanstvenici Instituta Ruđer Bošković istražuju od 1992. godine. No, čak ni nakon toliko dugog i vrlo kompleksnog istraživanja ne mogu reći da su ga u potunosti upoznali.

Nedavno je zbog svojih fizičko-kemijskih i bioloških karakteristika uvršteno na mapu od stotinjak stalno stratificiranih, anoksičnih (bez kisika) i euksiničnih (slobodni toksični sulfid u vodenom stupcu) jezera na svijetu, piše Dalmacija danas.

Ovih dana jezero se ponovno naglo izmiješalo, zamutilo, širio se miris trulih jaja te je promijenilo uobičajenu transparentno zelenkastoplavu boju površine u neprozirnu zelenkastosivu. U jezeru je tijekom miješanja vodenih slojeva došlo do hlapljenja i oksidacije sulfida te stvaranja polisulfida i elementarnog sumpora koji se uslijed visoke koncentracije i slabe topljivosti pojavljuje u koloidnoj formi, odnosno taloži u vodenom stupcu, što je promijenilo transparentnost i boju jezera. Proces miješanja i oksidacija sulfida potrošila je sav kisik u jezeru, te je jezero baš kao i lani potpuno bez kisika.

Ekološke udruge ovog područja upozoravaju da nije slučajno da je jezero izbrisano s liste zaštićenih područja i ne spada više pod područje Natura 2000. Sumnjaju u pogodovanje interesnim skupinama kojima je u međuvemenu dozvoljena izgradnja u blizini ovog prirodnog bisera.

Ovakvo stanje pojave anoksije u cijelom vodenom stupcu zabilježeno je do sada četiri puta, u rujnu 1997., listopadu 2011. , 2016. i 2021. godine. Jezero je predmet prirodno-znanstvenih istraživanja znanstvenika IRB-a u suradnji s kolegama s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centra za more i priobalje u Dubrovniku te splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kao i timom međunarodnih kolega još od 1990. godine.

Pojava anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera prirodni je proces koji se javlja u nepravilnim vremenskim intervalima ovisno o vremenskim prilikama. Pogoduju mu ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature atmosfere koja naglo ohladi slani površinski sloj vode. Taj sloj vode tone i miješa se s vodom bogatom sulfidom. Unazad posljednjih desetak godina takve nagle promjene sve su učestalije, navode znanstvenici.

– Morsko jezero sada se istražuje u okviru znanstvenog projekta MARRES kojeg vodi dr. dc. Irena Ciglenečki – Jušić znanstvena savjetnica i voditelj Laboratorija za fizikalno kemijske separacije, Zavoda za istraživanje mora i okoliša Zagreb, Instituta Ruđer Bošković. Cilj projekta je utvrditi izmjenu vode jezera i okolnog mora, biokemijska zbivanja na kemo-klini (pojas mora u kojem su kemijske promjene izrazite) između gornjeg često hiper oksičnog (koncentracija otopljenog kisika prelazi 100%) i donjeg anaerobnog sloja (punog, za aerobne organizme, otrovnog otopljenog plina sumporovodika) te sastav živog svijeta na dnu jezera u oksičnom sloju. Istraživanja su započela prije trideset mjeseci, a uz znanstvenike LFKS-a ZIMO-a IRB-a uključen je i mali tim biologa ronilaca izv. prof. Dr sc. Tatjana Bakran-Petricioli iz Zoologijskog zavoda Prirodoslovno-matematičkog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ja kao biolog, ronilac, podmorski promatrač te foto i video snimatelj. Cilj našeg biološko – bentoskog istraživanja je utvrditi promjene u sastavu bentosa od početka mog posjećivanja jezeru ( veljača 1992, god.) do sada. Prošle smo godine detaljno proučili živi svijet na prvih nekoliko metara dubine jezera i utvrdili da se sastoji od značajno manjeg broja vrsta nego na početku mojih posjeta jezeru – bentos, pisao je o ovome Donat Petricioli dipl. ing biologije i instruktor ronjenja, koji radi u svom poduzeću D.I.I.V. d.o.o za ekologiju mora voda i podzemlja.

– Oporavak jezera je dugotrajan, pogotovo što se tiče biologije, dok se kemijski procesi više-manje vrate na staro u roku od nekih mjesec dana. Prema dosadašnjim saznanjima, za biološki oporavak potrebno je nekoliko godina, no tada dolazi do ponovnog miješanja i životni ciklus kreće ispočetka. Međutim, uvijek od nove početne točke, što je posebno interesantno za daljnja specifična istraživanja – objašnjava dr.Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Instituta Ruđer Bošković.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

Otrovni sumporovodik pobio je sve organizme u ovom morskom jezeru, jednom od 4 takva u Hrvatskoj

SVE JE UGINULO Rogozničko jezero ostalo bez kisika, znanstvenici s “Ruđera” pojašnjavaju što se dogodilo