Da, dobro ste pročitali u naslovu. 16-godišnji Kristijan Gligora do sad ima tri službeno priznata arheološka otkrića. Ovaj nevjerojatan mladi čovjek svoje prvo otkriće imao je sa samo 14 godina i to u paškoj uvali Girenica, gdje se nalazi Rogoza, što je inače ušće Kolanjskog blata i ornitološki rezervat na otoku Pagu, odnosno Mediteranska močvara u Kolanskome polju. Tamo je tada pronašao antičku rivu. Otkriće su mu priznali Restauratorski zavod i dr. Irena Rossi sa Sveučilišta u Zadru, a onda su uslijedila i nova otkrića.
Otac Željan je podvodni ribolovac i dok on roni, sin mu okolo istražuje i gleda. Pa da je imao i jedno otkriće bilo bi nevjerojatno, ali tri... to mora biti talent.
- Prvo otkriće mu je priznao Restauratorski zavod i dr.Irena Rossi, a nakon toga Kristijan je otkrio antički brod na južnoj strani otoka Mauna, pa antičku "bazu" na rtu Mišnjak kod istoimenog otočića. Svaki nalaz zovemo Vedrana Dorušića iz kluba Foka, da posnimi i pošalje lokaciju - kazuje nam ponosni otac, Željan Gligora.
- Bio je to jedan sasvim normalni dan za podvodni ribolov. Pozicija otočić Mišnjak i obližnje uvale zaljeva Girenice. Vrući rujanski dan nas je tjerao u more. Pasarom se sidrimo uz samu obalu i kreće oblačenje opreme i spuštanje u plavetnilo. More kristalno čisto i očekujemo dobar ulov.
Udaljeni stotinjak metara od otočića i obale, Kristijan me zove da dođem od njega.
Vidim da spušta podvodnu pušku na dno i roneći pretražuje kamenjar udaljen stotinjak metara od obale. Kaže mi: „Vidi, pronašao sam jako čudne komade lončarije.“
Tada smo shvatili da je kamenjar zapravo ručno građeni zid kojeg su zub vremena i morske struje rasuli, ali jedan dio strši koji je jako zanimljiv. Lončarija je izrazito tamne boje i neobično lagana.
Kristijan je upoznat da se takve stvari ne smiju vaditi iz mora i predlaže da pozovemo našeg dobrog prijatelja Vedrana Dorušića iz ronilačkog kluba Foka iz kampa Šimuni - kazuje nam Željan Gligora.
Ekipa je okupljena i krenuli su za par dana kada su im more i vjetar dopustili.
- Tada smo se čuli sa stručnjacima iz Restauratorskog zavoda gdje je potvrđeno da je cijeli lokalitet rta i otočića Mišnjak prijavljen zavodu ali da PODVODNI DIO nije istražen te da Kristijanov nalaz daje jednu sasvim drugu dimenziju nalazištu.
Po gabaritima samog nalaza možemo samo nagađati ali i potvrditi da je to bila značajna antička "baza" kasnog brončanog doba!
Zahvalili bi se Kristijanovim sponzorima (ACI d.d.,Decathlon Zadar,Under Armour Slovenija,Ronilački centar Foka Šimuni,Sirana Gligora,te posebna zahvala portalu Morski HR koji ga od početka prati) koji su preoznali potencijal mladog istražitelja te mu daju vjetar u leđa kako sa financijskim sredstvima, tako i u opremi za njegova istraživanja! - poručuje otac.
Prvi podatak o potencijalu Rta Mišnjak kao prapovijesnog lokaliteta donose I. Oštarić i A. Kurilić, u knjizi. "Arheološka karta otoka Paga", iz 2013. godine, gdje objavljuju i prve fotografije prapovijesne keramike s ovog lokaliteta.
2018. godine, pod vodstvom M. Parice (Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru) obavljen je kraći terenski pregled rta i otočića Mišnjak. Utvrđeno je postojanje veće količine prapovijesne keramike u podmorju rta Mišnjak i istoimenog otočića, utvrđeni su ostaci kalcificiranog kamenog nasipa između rta i samog otočića što bi moglo predstavljati fortifikaciju prema rtu Mišnjak.
Na obali Mišnjaka vidljiv je sloj kojeg erodiraju valovi. Radi se o arheološkom sloju debljine oko 15 centimetara u kojemu se nalazi prapovijesna keramika i životinjske kosti, što ustvari predstavlja naseobinski sloj koji je pokrivao cijeli Mišnjak.
- Možemo pretpostaviti da je naselje na Mišnjaku bilo znatno većih dimenzija, međutim, izdizanjem morske razine u zadnjih 3000 godina, dobar dio je erodiran u more. Iz sloja crne zemlje koju erodira more, uzeta je kost za radiokarbonsku analizu koja je pokazala starost od 1219. do 1026. (95,4 %) kal. g. pr. Krista, znači naselje na Mišnjaku pripada kasnom brončanom dobu.
Na sjevernoj istaknutoj strani Mišnjaka nalazi se više izvora slatke vode i jedna veća suhozidna potopljena konstrukcija od kamena. Jasno je vidljiva, a izrađena je od pravilnog kamenja većih dimenzija, takozvanih megalita, promjera oko 40 do 150 centimetara. Zidovi nemaju tragove žbuke, a vidljiva je i gradnja koja sadrži više zidova naslonjenih jedan na drugog, s vidljivim vanjskim licem. Ova tehnika zidanja pojavljuje se u razdoblju brončanog i željeznog doba na prostoru Jadrana, a budući da nema drugih većih intervencija, ovu megalitsku konstrukciju možemo datirati u kasno brončano doba - pojašnjava detaljnije o ovom lokalitetu dr. Mate Parica s Odjela arheologije Sveučilišta u Zadru.
Za posljednje nalaze na rtu Mišnjak zaslužan je mladi istraživač i entuzijast Kristijan Gligora iz obližnjeg mjesta Mandre. On je u podmorju sjeverno od rta Mišnjak primijetio konstrukciju od amorfnog kamena dužine više od 80 metara, te uz nju antički i prapovijesni keramički materijal.
Ukupno gledajući, kompleksno nalazište Mišnjak zaslužuje sistematska arheološka istraživanja, i na kopnu, ali i pod morem, te je od iznimne važnosti zaštititi lokalitet od devastacija. A o ovom i vjerojatno novim nalazima mladog Kristijana, zasigurno ćete još čuti!
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
Kristina Bokanić
Jurica Gašpar
BOŽAVA - Nakon najnovijeg incidenta Jadrolinijinog broda, udaranja katamarana Silba u kopno Božave na Dugom otoku, o svemu se oglasio
Redakciji portala 023.hr dojavljeno je kako je katamaran “Silba”, brodara Jadrolinija, danas doživio pomorsku nesreću. Naime, prilikom pristajanja u
VIR - Povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u nedjelju navečer
PREKO - U organizaciji Općine Preko i TZO Preko, 13. prosinca, na blagdan sv. Luce, u sportskoj dvorani OŠ Valentina
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
