Brnjac o novoj strategiji zaustavljanja masovnog turizma u Hrvatskoj

"Naravno da su nam financijski pokazatelji važni, ali nam je bitno i kako živi lokalna zajednica, kako je zaposlenima u turizmu... Ne želimo masovni, želimo održivi turizam", misli tako ministrica turizma Nikolina Brnjac.

Jesmo li se konačno opametili, da nisu najvažnije brojke, da nije najvažnije da dođe više ljudi, da zaradimo više milijardi?

- Jesmo, upravo o tome govori naša strategija razvoja održivog turizma, da želimo cjelogodišnji, ravnomjerno razvijen turizam, da želimo turizam razvijen u svim našim regijama koje su specifične, ali turizam koji u središte stavlja čovjeka - kazala je ministrica za RTL.

- Ljudi često pitaju što znači održivost. To je i gospodarska i društvena i ekološka održivost. Sve one su povezane. Gospodarska – moramo naći balans između prihoda i očuvanja naših resursa, društvena – kako turizam utječe na lokalnu zajednicu i ekološka – kako turizam utječe na ekologiju i kako klimatske promjene utječu na turizam - objasnila je Brnjac

- Navike turista se isto mijenjaju. Moramo prestati brojati dolaske, noćenja, financijske pokazatelje. Naravno da su nam financijski pokazatelji važni, ali isto nam je tako bitno i zadovoljstvo lokalne zajednice i kako ona živi, isto tako i zaposlenih u turizmu, kao i zadovoljstvo turista - dodala je.

- Istraživanja, pogotovo sad nakon pandemije, pokazuju da turisti mijenjaju svoje navike, da žele putovati u održive destinacije, da oni žele ostaviti svoj zeleni otisak. Oni sad vode računa o tome jesu li se destinacije okrenule obnovljivim izvorima energije, kako brinu o očuvanju voda, upravljanju otpadom - objašnjava.

Ove godine se puno pričalo o Splitu, o tome kako se turisti tamo ponašaju, o prenapučenosti…

- Svaka destinacija je za sebe i naravno da moramo voditi računa o tome da nam se turizam ne događa nego da se njime upravlja - kazala je na to Brnjac.

- Moramo donijeti krovni zakon o turizmu. Do sad ga uopće nije niti bilo. Kad se dogodila pandemija, tada se radila priprema za nacionalni plan oporavka i otpornosti, počeli su pregovori što možemo kroz turistički sektor. Ali onda smo počeli razmišljati u kojem smjeru vidimo da se turizam može razvijati i treba razvijati, kao cjelogodišnji bez masovnih destinacija, svih onih negativnih aspekata - rekla je.

Konkretno, kako ćemo to spriječiti?

- Evo jedan primjer. Upravljanje destinacijom, što to znači? Kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti dobili smo sredstva da napravimo jedan alat koji će biti od koristi našim lokalnim zajednicama. Sad se radi satelitski račun održivog turizma koji će po prvi put uzeti ne samo pozitivne strane turizma, prihodovnu, nego i negativne, kako turizam utječe na lokalno stanovništvo, kakve su gužve, pa komunalna, prometna infrastruktura. Napravit će se indikatori održivosti. Temeljem toga ćemo napraviti alat za upravljanje destinacijom… Mi ćemo to dati lokalnim zajednicama - objasnila je.

A onda će lokalne zajednice time upravljati same?

- Turističke zajednice će im dati preporuku. Imali smo sastanak, svake godine održavamo sastanak cijelog turističkog sektora s predsjednikom Vlade, na kojem su ove godine naši župani svih obalnih županija rekli da žele održivi turizam. Moramo čuvati naše nacionalne parkove, naše parkove prirode, sve naše UNESCO-ove lokalitete, moramo sačuvati naše more, ne radi turista, nego radi nas samih - kazala je ministrica i dodala da to nije sve:

- Drugi alat je upravljanje tokovima turista, da se zna točno koliko turista u određeno vrijeme može biti u staroj jezgri, primjerice u Korčuli, u određenom trenutku. To je ono što Dubrovnik već radi, u svakom trenutku zna koliko je ljudi u staroj jezgri - objasnila je.

Što s problemom sveopće apartmanizacije?

- Kroz novu Strategiju održivog turizma propisano je modernizacija sustava kategorizacije i privatnog smještaja i hotela. Moramo podizati kvalitetu smještaja. Ako cijena prati kvalitetu, onda je to u redu. Ako ne, onda znate što se događa - kazala je.

-  Natječaj za javnu turističku infrastrukturu bit će početkom devetog mjeseca, jedan segment će biti namijenjen upravo za naše toplice, za lječilišni turizam, za smještajne kapacitete. Na taj način razvijamo cijelu funkcionalnu cjelinu. Razvija se cijela regija, malo i srednje poduzetništvo, da ne govorimo o medicinskom osoblju koje ostaje raditi u Hrvatskoj - zaključila je.

Ministrica je uvjerena da Hrvatska mora raditi i na aktivnom, sportskom i kulturnom turizmu: "Realno je da se produlji sezona, jer Hrvatska doista ima što za ponuditi."

I.G.