Brodogradilište “3. maj” će zajedno s Rumunjima graditi plinske platforme za Inu?

Nedovoljno popunjeni kapaciteti brodogradilišta odrazili su se i na prihode.

Prema zadnjem objavljenom izvješću, riječko brodogradilište “3. maj” prvo je polugodište ove godine zaključio s 3,17 milijuna eura gubitka. To je za milijun eura više nego u istom razdoblju prošle godine, prenosi Novi list.

Prema strukturi gubitka iskazanoj u izvješću, kao i iz obveza brodogradilišta posve je jasno zašto se plan spasa riječke brodogradnje fokusirao na prebacivanje djelatnosti na tvrtku-kćer “3. maj Rijeka 1905”.

Ukupne obveze matičnog “3. maja” s krajem lipnja dosezale su gotovo 148 milijuna eura, od kojih je na dugoročne otpadalo 77 milijuna, dok su kratkoročne, dakle, one koje stižu na naplatu unutar godine dana iznosile 71 milijun eura. Od 3,17 milijuna eura iskazanog gubitka, u izvješću se elaborira da je najvećim dijelom nastao s osnova kamata, dok je 180.000 eura prikazano kao gubitak iz redovnog poslovanja.

Nedovoljno popunjeni kapaciteti brodogradilišta odrazili su se i na prihode. U prvih šest mjeseci “3. maj” inkasirao je 15,14 milijuna eura što je za oko 9 milijuna eura manje nego u istom razdoblju lani. Crta ispod crta jest iskazani negativni kapital društva od 105 milijuna eura, kao direktna posljedica kumuliranih gubitaka iz ranijih godina, najviše iz razdoblja restrukturiranja pod kapom Uljanika, u ukupnom iznosu od 201,5 milijuna eura.

Prije desetak dana u trećemajskim se pogonima krenulo s rezanjem limova za dva pontona potrebnih za obnovu velikog doka u “Viktoru Lencu”. To znači da se počelo intenzivno raditi na ovom poslu, koji trećemajskoj strani znači prihode od oko 7 milijuna eura, a moguće i nešto više s obzirom na najavljenu mogućnost ugovaranja dodatnih radova.

Taj projekt, zajedno s onim trećemajcima koji su na njemu angažirani, planirani su da se s dolaskom jeseni prebace na povezano društvo “3. maj 1905”. Nakon što je napravljen prvi potez u operativnom zaživljavanju tvrtke-kćeri, kroz njezinu dokapitalizaciju s materijalnom imovinom u vrijednosti od 10,3 milijuna eura, treba odraditi još čitav niz predradnji – od formalnih do onih praktičnih organizacijsko-poslovnih pitanja – da bi povezano društvo profunkcioniralo u punom smislu.

Do konca kolovoza očekuje se da će biti riješeno i pitanje osobe koja će će voditi “3. maj 1905”, kao i postav novog sastava Nadzornog odbora s obzirom na to da sadašnjim članovima istječe mandat 16. kolovoza. Tu je i pitanje koncesijskog područja odnosno na koji će se način izregulirati to pitanje između postojećeg nositelja (matičnog “3. maja”) i tvrtke-kćeri, da li odmah prijenosom ili će se za početak ići s potkoncesijskim režimom.

Uspjeh svega ovog što se čini i pokušava napraviti s riječkim brodogradilištem ovisit će isključivo o osiguranim i kvalitetno financijski posloženim poslovima. Gradnja dva pontona, koji obuhvaća obradu oko 3.800 tona čelika, solidan su start, no za dobar zamah trebat će puno više. U ovom trenutku, najveća su očekivanja usmjerena prema potencijalnom poslu gradnje ekspedicijskih polarnih kruzera za koji je u svibnju ove godine u “3. maju” potpisano pismo namjere.

Osim da je riječ o jednoj američkoj brodarskoj kompaniji, identitet zainteresiranog naručitelja drži se u tajnosti do trenutka kad se ti razgovori i pregovori pretoče u konkretan ugovor. U svakom slučaju, kroz idućih nekoliko mjeseci trebalo bi se znati je li taj posao zasjeo na konkretne temelje.

U “3. maju” pokušavaju osigurati posao i na drugim stranama, pa tako doznajemo da su potpisali sporazum o zajedničkom nastupanju s rumunjskom tvrtkom Grup Servicii Petroliere (GSP) za posao izgradnje plinskih platformi za Inu, za koje je pozivni natječaj u tijeku. GSP je dio Upetrom grupe, koja je u privatnom vlasništvu, a specijalizirana je za pružanje integriranih usluga u offshore industriji nafte i plina. Iz GSP-a kažu da su zainteresirani i za vlasničko preuzimanje trećemajske tvrtke-kćeri, no zasad takav njihov iskaz interesa nisu zaprimili i u Nadzornom odboru “3. maja”, što je potvrdio i njegov predsjednik Juraj Šoljić, piše Novi list.

A.B.