Čak i da netko ima koncesijsku dozvolu, zauzimanje plaže praznim ležaljkama i ručnicima je zakonski zabranjeno!

Već i ptice na grani pjevaju da je u Hrvatskoj zakonski zabranjeno okupirati ili na bilo kakav način privatizirati pomorsko dobro. No opet, nađe se na tisuće pametnjakovića koji na različite načine filozofiranjem pokušavaju ukazati na drukčije, sve dok im njihove ostavljene stvari ne pokupe komunalni redari ili jednostavno savjesni građani odnesu na za to predviđena mjesta, u općinu, grad, policiju ili kantu za smeće.

Pomorsko dobro je izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, jasno i nedvojbeno piše u članku 5., stavku 1. Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.

Okupatori ručnicima

Osim ovoga, svaka jedinica lokalne samouprave ima svoje Odluke o komunalnom redu, prema kojima je zabranjeno ostavljanje osobnih stvari na plaži u svrhu rezervacije, u suprotnom će im biti oduzete od komunalnih redara.

Okupatorima pomorskog dobra obično se donekle tolerira prazan ručnik tijekom dana, no noćne ili ranojutarnje rezervacije tretiraju se kao navoženje smeća na plažu, pa će vlasnici artikala kojim "čuvaju" najbolja mjesta na plaži ostati bez njih, a ako po njih i dođu, platiti će, kao u slučaju Tribunja, doista masne kazne.

Okupatori ležaljkama

Isto vrijedi i za ležaljke. Novi Zakon uveo je pojam "Koncesijska dozvola", što je zapravo upravni akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se, kako kaže članak 3. istog Zakona, ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra.

Upravo stoga ako vas koncesionar prijeko pogleda, kaže drukčije ili na bilo koji način sebe opravda kako ima koncesiju na pomorskom dobru, trebate znati dvije stvari:

1. Koncesionar MORA imati jasno istaknut natpis sa svim detaljima koji obuhvaćaju njegovu koncesijsku dozvolu - za što služi, od koga je dobio, za koju točno djelatnost, od kad i do kad traje i
2. Koncesionar NE SMIJE isključivati iz upotrebe pomorsko dobro za bilo koga, tko ne želi koristiti njegove usluge. Drugim riječima, ako su u pitanju ležaljke, vi možete unajmiti njegove 3 ležaljke. No ako su zauzete još dvije, a on ima pravo na najam 50 ležaljki, ostalih 45 mora biti negdje uskladišteno, a ne poslagano po plaži, da drugima smetaju. Dakle, svatko od vas, može praznu ležaljku skloniti da vam ne smeta, staviti svoju ležaljku i ručnik, ako to želite. Ako ih je zauzeto 49, vi imate pravo na to jedno mjesto besplatno, naravno, sa svojim artiklom, kojim želite uživati na plaži.

Lokalni okupatori betonskim plažama ispred svojih apartmana i vila

Možda su i najagresivniji vlasnici nekretnina u prvom redu do mora, koji su i jedan od glavnih razloga zašto je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama uopće i donešen.

Zauzimanje plaže ispred apartmana donošenjem svojih suncobrana, ležaljki, ograđivanje ogradama, betoniranje mulova i bazena na pomorskom dobru je apsolutno zabranjeno i NITKO vam ne smije zabraniti boravak i uživanje na tom dijelu pomorskog dobra koje je u pravilu 6 metara od srednje razine mora. A da budete sigurni za točnu katastarsku česticu, na kojoj se nalazite, uvijek možete provjeriti i vlasništvo iste na portalu Uređena zemlja i tako ćete nedvojbeno biti sigurni jeste li u pravu.

Sudovi vrlo glatko odbijaju i kažnjavaju okupatore!

Ne dajte se zavarati, nasjesti ili uplašiti od agresivaca koji na bilo koji način rezerviraju mjesto na plaži. U Republici Hrvatskoj na pomorskom dobru NEMA rezervacija, niti vlasništva.

Treba podsjetiti kako je Općinski sud u Dubrovniku donio i pravomoćno rješenje koje hotelskom lancu Royal hotels & resort odbija bilo kakvo pravo posjeda na pomorskom dobru. Ovaj dokument je utoliko važan, što je prva ovakva pravomoćna presuda temeljena na novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.

Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić odbio je kao neosnovanu tužbu predsjednika uprave hotela Admiral u Slanom Pere Vićana koji se pobunio zbog toga što mu je država naložila micanje ilegalno ograđenog pomorskog dobra ispred hotela kojim upravlja.

Dakle, ako opazite bilo kakvu vrstu samovoljnog zauzimanja, koje uključuje korištenje mora i pomorskog dobra jednima, a isključuje drugima, nazovite policiju i lokalnog pomorskog/komunalnog redara, pokušajte snimiti lokaciju i ljude koji vam takvo što zabranjuju, te proslijedite nadležnima i naravno u našu redakciju. Pritom nastojte pod svaku cijenu izbjegavati sukobe i borbu s njima prepustiti državnom aparatu. Zakonska osnova postoji, a kazne nisu male i idu do 130 tisuća eura. Pa tko voli, nek' izvoli.

Devastacije pomorskog dobra u Splitsko-dalmatinskoj županiji možete prijaviti i putem aplikacije "Pomorsko je dobro".

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ: