“Čudovište” kod šibenskog Zatona – I znanstvenici dvoje o kojoj vrsti se radi

ZATON/ŠIBENIK – Neobični morski organizam, koji je u nedjelju iznenadio volontere u ekološkoj akciji čišćenja podmorja Šarine drage u Zatonu, ipak nije toliko neobičan, doznaje ŠibenikIN od dvoje znanstvenika koji nisu u mogućnosti samo s fotografijom utvrditi o kojoj je točno vrsti riječ, ali znaju kojoj porodici pripada.

Među četiri do pet tona smeća koje je izvučeno iz mora jedina nepoznanica je ovo stvorenje veličine oko 7,8 centimetara. Ronioci, ni lokalni i profesionalni ribari nisu znali odgovor.

Istraživanje je trebalo podići na višu razinu, a as u rukavu u takvim slučajevima je mladi šibenski znanstvenik Josip Skejo s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu, koji nam je pak poznat po svojoj ljubavi prema skakavcima i izjavi ‘imam više radova i veći h-indeks od rektora zagrebačkog sveučilišta i aktualnog ministra znanosti oko kojeg se vodi bitka je li plagijator ili ne. Sramota je da postoje studenti koji imaju jači numerološki znanstveni pokazatelj od ministra koji vodi obrazovanje čitave države.’

Mnogočetinaš

– Na prvu mi je bilo Polycheta (mnogočetinaš), ali uz svo pregledavanje svih mogućih nisam našao identičnog – kazao je mladi znanstvenik kojeg je ovaj organizam toliko zaintrigirao da je postavio još nekoliko pitanja da ih može proslijediti, kako je kazao, stručnjacima za to područje.

U međuvremenu je ŠibenikIN-u kazao što zna. Jučer smo se kao potpuni laici pitali jesu li ovo noge ili zubi pa je Skejo odmah ponudio objašnjenje.

– Ti ‘zubi’ su parapodiji, lažne nožice. To imaju skoro svi mnogočetinaši, a ima toliko vrsta da parapodiji mogu biti u svim mogućim oblicima; dlakavi, lepezasti, zubasti, nogasti. Sad baš gledam kakvih ima, ne mogu stati – pojašnjava. Josip je nastavio sa svojim opisivanjem vrste stare 40 milijuna godina koja je balzamirana u jantaru i obećao se javiti s više informacija.

Za pomoć smo zamolili kolegu s portala Morski HR, koji je upit poslao na Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Arenicola marina

– Arenicola marina, potvrdio je kolega stručnjak. Vjerojatno je vrh razrezan – stigla je poruka Josipa Skeje nedugo zatim.

Informaciju mu je poslao kolega Arthur Anker, tropski karcinolog sa preko 200 objavljenih radova o morskoj fauni, a Scholar kaže da je citiran preko 3600 puta.

– Nije to ni tako rijetka vrsta, samo ima čudnih primjeraka. Pronašao sam podatak da je riječ o 8. najčešće opserviranoj vrsti mnogočetinaša  od strane amaterskih znanstvenika. Ovo je baš dobar detektivski članak. Sad će svi znati da nam je more puno crvi, a ok je i da ih nazoveš ‘čudovištima’ ako će to potaknuti ljude da pročitaju i populariziraju znanost – zaključio je Skejo.

Terebellidae

Kolegi s portala Morski HR smo poslali što smo doznali, ali i on nam se javio s odgovorom mag. biol. et. oecol.mar Jelene Nejašmić iz Laboratorija Bentos Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

– Dosta je nezahvalno determinirati vrstu putem fotografija. Moram priznat da nisam baš sigurna o kojoj se vrsti radi, ali na temelju fotografija iz priloga rekla bih da se radi o vrsti iz porodice Terebellidae. Nadam se da sam Vam barem malo pomogla – napisala je znanstvenica.

Dakle, sigurni smo da je riječ o mnogočetinašu, nismo u potpunosti sigurni o kojoj je vrsti točno riječ, ali možemo zaključiti kako nije čudovište! Neće vam okidati ruku ‘zubima’ koje su zapravo noge, a niti prenijeti zarazne bolesti, kako su nam čitatelji u komentarima prvog članka sugerirali uz brojna druga upozorenja, piše ŠibenikIN u vrlo zanimljivoj analizi neobičnog organizma, pronađenog kod šibenskog Zatona.

Valerio Baranović