>
LIŽNJAN – Mističnu ljepotu svog biljnog svijeta općina Ližnjan može zahvaliti najočuvanijim šumama hrasta crnike, nepreglednim eumediteranskim pašnjacima, brojnim vrstama orhideja te endemskim i zaštićenim biljkama. Unatoč ovoj prirodnoj raskoši, prepoznatljivi simbol općine Ližnjan ipak je skromna, prelijepa, jarko žuta i mirisna brnistra!
Iako je brnistra ili žuka (Spartium junceum L.) čest proljetni prizor duž našeg priobalja i otoka, posebna veza između općine Ližnjan i ove skromne samonikle biljke ogleda se u krajobrazu prepunom brnistrinih grmova, njezinoj važnoj povijesnoj ulozi te činjenici da upravo ona krasi službeni grb općine Ližnjan-Lisignano. Posjetite jugoistok Istre u predsezoni kad se u miru probuđenog proljeća brnistra pretvara u nesvakidašnjeg vodiča koji vas vodi u mirisnu avanturu!
Daleke 1149. godine Ližnjan se prvi put spominje kao Lisianum, a lako možemo zamisliti da je i tada ova izdržljiva biljka ukrašavala prirodu ovog područja. Brojne su njezine pozitivne karakteristike – njezin grm može narasti do 3 m, može doživjeti do 25 godina starosti, voli jako sunce, a otporna je na buru, sušu i niske temperature te razgranatim korijenjem čuva tlo od erozije. Za žitelje južne Istre pa tako i općine Ližnjan značila je puno nakon 2. svjetskog rata kad im je uvelike olakšala oskudicu. Zbog njezine dostupnosti i izdržljivosti vlakana, težaci su od nje su izrađivali vreće, užad, tepihe, pa čak i obuću, odjeću i plahte. Bila je i ostala važna i pčelarima jer su njezini medonosni cvjetovi itekako primamljivi pčelama. Nije ni čudo stoga da je brnistra zaslužila mjesto u službenom grbu Općina Ližnjan-Lisignano, ali i u nazivu lokalne komunalne tvrtke Ližnjan Brnestra.
Netaknutu prirodu općine Ližnjan i velik broj sunčanih sati, brnistra je prepoznala kao svoj dom pa se njezini grmovi u proljeće sa zahvalnošću rašire cijelim područjem stvarajući žutom bojom svojih cvjetova predivan kontrast plavetnilu mora i neba te zelenilu krajobraza. Nešto je manje ima u obalnom području prekrivenom šumama hrasta crnike, no postoji lokacija na kojoj ćete naići na prizore vrijedne naslovnica časopisa. Najatraktivnija lokacija s grmovima brnistre je slikoviti poluotok Marlera od uvale Kuje do Kažele. Na spomenutom poluotoku čeka vas i istoimeni fotogenični svjetionik.
Prema staroj narodnoj predaji cvijet brnistre ima snažnu moć koja djeluje isključivo na žene. U svibnju, kad opojnim mirisom procvjeta brnistra, žene postaju izuzetno zavodljive. Je li ovo istina ili mit, ne zna se, no jedan od načina da pronađete odgovor je da propješačite 10,5 km dugačku poučnu stazu sv. Stipan podno i na brdu Monte Madonna u Šišanu. Osim info table s mnoštvom zanimljivosti o brnistri, na stazi ćete pronaći još šest edukativnih tabela koje će vam približiti prirodne i kulturne vrijednosti ovoga područja: utvrdu Monte Madonna, podmorske livade posidonije, rudiste, šterne, orhideje i hrast crniku koji se duž luke Budava udomaćio u najljepšim i najočuvanijm šumama na Mediteranu.
Predivan običaj vezan uz brnistru, utkan je u tradiciju mjesta Ližnjan i Šišan. Lipanj je mjesec procesija povodom blagdana Tijelova koji još svečanijima čini poseban detalj. I dok se procesija u Ližnjanu kroz vrijeme odvijala s prekidima, ona u Šišanu u kontinuitetu se održava do današnjih dana, a za obje je karakteristično da su žene iz koševa prepunih brnistrinih cvjetova, a djevojčice iz košarica, bacale latice brnistre po putu kojim je procesija prolazila što čine i danas. Recimo i to da su se žarko žutim cvjetovima brnistre nekad punile i jastučnice te madraci, od njih se u prošlosti proizvodila i žuta boja, a u sadašnje se vrijeme od njih radi ulje koje se dodaje parfemima.
Brnistra će vas dovesti i do najvažnijeg arheološkog lokaliteta u Istri, kraljevskog Nezakcija. Kameni ostaci najmoćnijeg histarskog uporišta okruženi smirujućim zelenilom isijavaju posebnom energijom neustrašivih Histra koji su sagradili svoj grad kako bi iz luke Budava nadzirali cjelokupan promet sa sjevernog Jadrana prema jugu. Baš kao i Liburni, koristili su brnistru u kućanstvima, prehrani i odijevanju, a važnu ulogu je imala u izradi fleksibilnih i izdržljivih brodova. Iako svoj grad, unatoč srčanom otporu, nisu uspjeli sačuvati od rimskih napada, priča o Histrima i brnistri preživjela je do današnjih dana.
Kako ovjekovječiti ljepotu i posebnost brnistre? Kako uživati u njezinim cvjetovima tijekom cijele godine? Mnogim je umjetnicima poslužila kao inspiracija pa tako i brendu Artefacto koji po motivima hrvatske prirodne i kulturne baštine stvara prekrasne primjerke ručno izrađenog nakita. Nakon posjeta općini Ližnjan oblikovateljica nakita Nataša Stanić Bellante leptirasti je cvijet brnistre zaustavila u cvatu pretočivši ga u naušnice od srebra koje po narudžbi izrađuje u tri varijante, srebrnoj, pozlaćenoj ili pak, u prepoznatljivoj, jarko žutoj i to na mail artefacto.hr@gmail.com ili putem FB stranice @artefacto.zagreb te Instagram profila @artefacto.hr. Primjerak srebrnih naušnica može se razgledati u uredu TZO Ližnjan u Ližnjanu.
Silvija Jacić
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev