Dagnje koje su jeli naši preci mogu nam pomoći da danas održivije upravljamo akvakulturom?

Ovaj tjedan u Splitu je održan početni sastanak projekta „Sklerokronologija školjkaša – saznanja iz prošlosti o ekologiji i okolišu za buduće zdravlje obalnih ekosustava“.

Tijekom tri godine istraživat će se ljušture školjkaša prikupljene na arheološkim nalazištima i uzgajalištima uz istočnu obalu Jadrana. Cilj je rekonstruirati povijesne okolišne uvjete, razumjeti sezonalnost rasta školjkaša te pružiti ključne podatke za održivo upravljanje akvakulturom u kontekstu klimatskih promjena.Na ovom projektu, znanstvenici s Instituta surađivat će sa kolegama arheolozima; prof. dr. sc. Dario Vujevićem i Mariom Bodružićem, te biotehnologom izv. prof. dr. sc. Ivanom Županom sa Sveučilište u Zadru.

Istraživanja na BivalveSPEECH projektu uključuju kombiniranje promatranja okoliša i modeliranja s analizom obrazaca rasta školjkaša i geokemijskim sastavom njihovih ljuštura, duž proširene vremenske skale, od neolitika do daleke budućnosti. Ciljane vrste su gospodarski važni školjkaši – sredozemna dagnja (Mytilus galloprovincialis) i europska kamenica (Ostrea edulis).

J.T.