Dalmacija na udaru opasnih gusjenica, stručnjak upozorava: “Napravljen je veliki propust”

Gomila gnijezda borovog prelca, jajastih, dlakavih tvorbi nalik onima u kojima se legu izvanzemaljci iz horor priča, vrebaju iz svakog kutka Dalmacije. Ova godina donijela je invaziju ružnih čekinjavih, vrlo opasnih gusjenica, neki bi čak rekli – prirodna katastrofa.

Stoga se je potrebno paziti, dobro otvoriti oči, izbjegavati  kontakt s njima. Stručnjaci kažu da se događa pojava katastrofalnih razmjera, koju je trebalo početi suzbijati još u rujnu i listopadu, u razdoblju tijekom kojeg se prelac počne upredavati na granama bora, prenosi Zadarski.hr

Zagora upravo doživljava njihov udar, ima ih i u naseljima na obali, u gradskim parkovima, na Marjanu. Ali sve je to ništa naspram slike koja se može visjeti na bračkoj Vidovoj gori. Na stablima bora, u krošnjama ogromne šume, u bijelim patuljastim gnijezdima migolji se na tisuće, desetine tisuća, možda i na desetine milijuna gusjenica. Na jednom boru ima i po 20-ak paučinastih lopti, koje iz daljine nalikuju nakupinama neotopljenog snijega.

– Ima ova jedna tica, mi je na Braču zovemo božji kokot. Ona im je jedini neprijatelj. Ovo ostalo sve biži. Ali koliko ih je da je sve te ptice na svitu skupit, ostalo bi hrane za njih još toliko. Ove godine imamo invaziju. Svake je godine tih gusjenica puno i sve su veće. Ali ove ih je more. One vam dolaze u nekim sezonama kada imamo ovakve zime nikakve, blage – kažu mještani u Nerežišću.

Na bračkoj obali se također žale da ih ove godine ima u ogromnim količinama, da su se spustile do mora, pa migolje, pužu u kolonama. – Ideš je zgazit, pa ti se umelja po potplatima obuće, ostavi na njima opasne dlake. Moraš paziti jer ih donosiš u kuću, može ih slučajno prenijeti do usta, očiju. Ili ih poliže kućni ljubimac, i eto problema – govore mještani.

Što se zapravo dogodilo? Vrijeme se promijenilo, klimatsko zatopljenje im odgovara. Nema leda, niskih temperatura, marčanih jakih bura, minusa, kiše. U neka stara vremena na njih se tuklo kemijom, zaprašivale su se šume iz aviona, uništavao se neprijatelj koji se hrani borovim iglicama. Sada je kemija zabranjena, a ručno skidanje na velikim šumskih prostranstvima je nemoguća misija.

– Ove godine ga je čudo neviđeno, strašne su to slike. Na šibenskoj zaobilaznici ima jedna predivna borova šuma. Tu sam nedavno na jednom stablu izbrojao 50 gnijezda borovog prelca. Ima ih po cijeloj obali, ali ovo što vidim na Braču je katastrofa. Očito se tu ne bave mehaničkim uklanjanjem i imamo šta imamo. Periodično se događaju ovako blage zima, što je dovelo do njihove eksplozije. Ali postoje načini borbe, feromonske lovke i jača aktivnost lokalnih zajednica koje na svom terenu moraju povesti uklanjanje. I s njim krenuti u rujnu, listopadu. Da su to napravili ne bi nas dočekala ovakva napast – kaže Gordan Tahirbegović, voditelj Odjela održavanja gradskog zelenila u splitskoj ustanovi Parkovi i nasadi.

Tahirbegović još napominje, kako je u Splitu, na lokalitetima pod jurisdikcijom Parkova i nasada, njihova brojnost neznatna u odnosu na druga područja. Djelatnici te ustanove su na vrijeme, kaže, skidali gnijezda, posebice su bili pažljivi na lokacijama oko škola, dječjih igrališta, parkova. Jer prelac je opasan, izaziva alergijsku reakciju koja može kobno završiti.

– Ovo stanje koje mi sada vidimo je gotova priča. Trebalo ih je napasti u trenutku zapredanja, i da se to napravilo tada, onda ne bi imali ovu neviđenu eksploziju. Sad je kasno, sad možemo samo razmatrati njihovu rasprostranjenost. Jer ne zaboravite, na jednom stablu možemo imati na tisuće gusjenica. A zamislite što se onda događa u šumi – zaključuje Tahirbegović.

Z.G.