DALMATINAC NA POSLJEDNJOJ VEČERI Ova slika je najstariji dokaz da je slavni pas autohtona hrvatska pasmina
ZAOSTROG – U Zaostrogu su odlučili brendirati svoju bogatu kulturnu baštinu. U samostanu svete Marije, gdje je dio svojeg stvaralačkog života proveo veliki pučki pjesnik Andrija Kačić Miošić, nalazi se slika s motivom posljednje večere iz 18. stoljeća – dokaz da je slavni pas dalmatinac autohtona hrvatska pasmina.
U samostanu svete Marije u Zaostrogu stoljećima čuvaju svoje blago. Stvarao je tu i velikan fra Andrija Kačić Miošić, dugo su se od javnosti krile slike neprocjenjive vrijednosti. Onda su se upleli mediji.
– Jedne noći netko zvoni. Ja sam sišao, kad dvoje mladih Japanaca kažu da bi željeli vidjeti sliku. Pitao sam ih žele li vidjeti cijeli samostan. Odgovorili su da ih zanima samo slika – priča za HRT fra Branko Brnas, vikar franjevačkog samostana.
U pinakoteci na slici s motivom posljednje večere autora iz Venecijanske škole tamo negdje iz 18. stoljeća dokaz je da je slavni pas dalmatinac autohtona hrvatska pasmina. A dugo je trebalo da se to i prizna.
Mještani su tada odlučili zasukati rukave i kulturno blago otkriti turistima te, u skladu s mogućnostima, brendirati cijelo mjesto u crno-bijele boje. Svjesni su popularnosti dalmatinskog psa diljem svijeta. Počeli su još prošlog ljeta.
– Pokrenuli smo sada cjelogodišnji projekt ‘Dalmatian Dog Image In House Village’. Nastavljamo s našom manifestacijom ‘Black and White’ tijekom ljeta u skladu s epidemiološkom situacijom i želimo otvoriti Centar za posjetitelje nakon ove sezone – najavljuje Božena Delaš.
Lokalne će vlasti projekt prijaviti za financijsku potporu iz dostupnih europskih fondova. Pridružili su se i lokalni umjetnici i dizajneri. Najprije su oslikane autobusne postaje. Razvijat će znak ‘damatinca’ u suradnji s Grafičkim fakultetom u Zagrebu. Smatraju da je nepravedno zaboravljen u hrvatskom turizmu – kaže direktor TZ-a Gradac Davor Andrijašević.
U općini Gradac i Zaostrogu, gdje se ostvaruje 800 tisuća noćenja, imaju svoju viziju turističkog razvoja. Monotoni dani u doba pandemije probudili su kreativnost. A sada su se počeli vraćati i prvi gosti. Ovoga ljeta očekuju se 20 posto bolji rezultati nego prošle pandemijske godine.
Ivica Đuzel/Dnevnik/HTV