Deseci bjelogrlih dupina uginulo u masovnom nasukavanju na plažu

SYDNEY – Više od dvadesetak dugoperajnih bjelogrlih dupina uginulo je u masovnom nasukanju na novozelandskoj plaži, kazali su tamošnji čuvari divljih životinja.

Novozelandsko Ministarstvo zaštite prirode je priopćilo da je 29  bjelogrli dupina već bilo mrtvo kada je kasno u četvrtakna zabačenom području Južnog otoka pronađena skupina od 34 morska sisavca.

Kazali su i da pokušavaju prebaciti u dublje more ​​preostalih pet živih nasukanih jedinki, uz jutarnju plimu.

– Proces može potrajati i nekoliko sati možda nećemo znati je li uspješan ili ne – stoji na svojoj Facebook stranici.

Glasnogovornik Dave Winterburn rekao je da rendžeri brinu o životinjama, ali je istaknuo da su “životinje već neko vrijeme izvan mora”.

– Iako je ovaj događaj nesretan, nasukavanje kitova je prirodan fenomen – rekao je za novinsku agenciju AFP.

Projekt Jonah, lokalna skupina za spašavanje kitova, rekla je da su njihovi veterinari na licu mjesta u pokušaju da spase preživjele jedinke.

– Ovo je stresno vrijeme za ovu vrsti kitova nakon što su jučerašnji dan i današnje jutro proveli nasukani, pa je ključno pažljivo praćenje njihovog stanja i reakcija u moru – napisali su u objavi na društvenim mrežama.

Na ovom se području u posljednjih 15 godina dogodilo deset nasukavanja bjelogrlih dupina.  Najveći incident dogodio se u veljači 2017. , kada je gotovo 700 sisavaca isplivalo na kopno, od kojih je 250 uginulo, prenosi Aljazeera.

Znanstvenici ne znaju zašto je plaža tako smrtonosna. Jedna teorija je da plitko morsko dno u zaljevu ometa sonarne navigacijske sustave kitova i dupina. Bjelogrli dupini, koji mogu narasti do čak šest metara, najčešća su vrsta morskih sisavaca u vodama Novog Zelanda.

U Jadranu rijetke i zaštićene ili potpuno izumrle vrste

Bjelogrli dupin (lat. Globicephala melas) je morski sisavac iz porodice dupina. Putuju u jatima od oko 25 do 30 jedinki. Odrasli bjelogrli dupini teže između tisuću i tri tisuće kilograma. Ženke dosežu dužinu od 3,7 metara, a mužjaci narastu i do 5,5 metara.

U Jadranskom moru se dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), ulješura (Physeter microcephalus), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke.

Do sad je u Jadranu zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom jadranskom bazenu. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu.

Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.
Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Masovno nasukavanje bjelogrlih dupina kod Australije