Dobri starac na remontu – Ovo je njegovih 37 metara povijesti

ŠIBENIK – Motorni brod Tijat je klasični putnički brod za lokalne linije u sastavu flote hrvatskog nacionalnog brodara Jadrolinije. Izgrađen je 1955. godine u brodogradilištu Brodosplit. Do 1991. plovio je pod imenom Ohrid nakon čega je preimenovan u Hrid. Sadašnje ime dobio je 1997. godine. Što je stariji, otkrivaju ga ga sve mlađe generacije, a i mnogi stariji ga vole više nego neke nove brodove i trajekte koji pristižu u Jadrolinijinu flotu. Mnogi su s Tijatom odrastali, a brod s dušom je dobio svoje poklonike i na Facebooku u grupi “Tijat u srcu“. Trenutno je na remontu u Šibeniku, gradu u kojem se udomaćio. Ovo je priča o jednom od tri brata blizanca…

Plovi na relaciji Šibenik – Zlarin – Prvić Luka – Šepurine – Vodice. Dužina mu je 37,6 m, širina 7 m, a gaz 2,4 m. Maksimalna brzina plovidbe mu je 12 čvorova, a kapacitet 300 putnika.

– U brodogradilištu Brodograđevna industrija Split 1955. godine izgrađena su tri manja broda, teška ali vrlo stabilna i odličnih manevarskih sposobnosti te su imali mogućnost pristati u male luke. Dobili su imena Karlovac, Valjevo i Ohrid. Odmah po završetku vidjelo se da ti brodovi iskazuju po svojim elegantnim linijama i ljepoti. Stari kapetani ih od milja kasnije nazivaju „male Jote“ radi velike sličnosti sa brodovima Jadran, Jedinstvo i Jugoslavija koji su izgrađeni u istom brodogradilištu – piše o Tijatu u grupi “Tijat u srcu“, koja broji više od tisuću i šesto članova.

– Misija grupe je odmah bila jasna: Očuvanje broda u izvornom obliku, u plovnom stanju, s orginalnim strojem, kao kulturno dobro Republike Hrvatske – kaže Robert Udiljak, administrator ove grupe i veliki ljubitelj Tijata.

Nije ovo moglo proći neopaženo ni prekaljenom ljubitelju mora i fotografije, Vodičaninu Šimi Strikomanu, pa je tako na jednoj od svojih štacija, Zlarinu, 2015. godine povodom 60 godina plovidbe Tijata, napravio milenijsku fotografiju na kojoj se skupilo preko 300 ljudi, od kojih su neki s tim brodom još kao djeca putovali.

Prijedlog da postane kulturno dobro Republike Hrvatske

Među ljudima se tako 2018. godine počelo raspravljati i o očuvanju broda.

Ovaj starac iz Jadrolinijine flote mnogim je stanovnicima šibenskog kraja i više od pruge koja povezuje otoke s “krajem”, slaže se i ravnatelj Muzeja Grada Šibenika, Željko Krnčević koji je s nama podijelio i svoje mišljenje o prijedlogu zaštite M/B Tijat kao kulturnog dobra.

– Svakako podržavam ovaj prijedlog. U ovom osvrtu krenut ću od toga da će zasigurno u dokumentaciji o prijedlogu zaštite biti niz činjenica važnih u ovome izuzetno dobrom i hvalevrijednom naumu za očuvanje nečeg što je daleko više od običnog broda. A to je naš Tijat. Podsjetimo se samo nakratko značaja broda i plovidbe našim morem.

“Brod je čovjekov proizvod, djelo njegovih ruku i nije beživotni predmet. Brod je biće i to upravo žensko biće, kojeg i njegov graditelj znamenuje gotovo u pravilu ženskim imenom pri njegovom rođenju-porinuću u more. Brod (lađa, barka) je žensko biće i po zaobljenošću oblika, antropomorfnošću konstrukcije i samim nazivljem, zato je  najsličniji svom tvorcu te je za njega karakteristična mijena, a ne vječnost.”

Iideja je bila evocirati uspomenu na liniju 504 koja je nekad povezivala Šibenik, Zaton, Raslinu i Skradin, te napraviti milenijsku fotografiju i u Skradin doploviti Tijatom tj. istim brodom, tada pod imenom Ohrid, koji je i prije 50 godina povezivao ta mjesta dok nije izgrađen šibenski i skradinski most.

Prijedlog su tako podržali i konzervatori.

– Ideja o zaštiti Tijata se razmatra već nekoliko godina i konačno smo odlučili to provesti u djelo. U lipnju smo slali prijedloge rješenja o zaštiti, a sjednica je bila krajem listopada. Povjerenstvo za odlučivanje o statusu kulturnog dobra načelno je prihvatilo naš prijedlog, a zatražili su dodatna mišljenja. Pozitivna mišljenja dobili smo od splitskog Pomorskog muzeja, Muzeja grada Šibenika i Udruge pomorskih kapetana i časnika iz Šibenika, a očekujemo još mišljenja grada i županije koje ćemo uputiti na Povjerenstvo – kazala je tada Diana Bolanča iz šibenskog Konzervatorskog odjela.

Linije koje nikad nisu bile u prekidu

– Možda je zanimljivo da na svijetu nema puno, a možda i uopće, serije brodova koje su toliko stare i da plove kao ova. Tijatovi sestrinski brodovi Karlovac i Valjevo, naravno pod drugim imenima još uvijek plove. Tako ćemo navesti tijekom Domovinskog rata, Valjevo promijenilo ime u Ozalj, a Karlovac je nakon preuređenja u mini cruiser dobio ime Emanuel pod kojim i danas plovi, a Ohrid od 1997. godine nosi ime Tijat – prepričava u svojoj grupi Udiljak nadasve zanimljivu povijest jednog broda.

Razlog više zašto ga toliko vole, vjerojatno leži i u činjenici da je izgrađemn točno onako kako treba biti izgrađen brod za naše otočne i kopnene luke, sukladno kapacitetima vremena, ali i vjetrova koji ovdje pušu.

– Godinama su tako neumorno plovili, tjednima se izmjenjivali na linijama te mi nije poznato da je ikada jedna od tih linija bila u prekidu. Godine 1994. treći blizanac Karlovac imao je veću havariju stroja te je raspremljen, a umjesto njega u Lošinj je poslan Ozalj koji je do kraja svog plovidbenog života plovio većinom na toj liniji iz Malog Lošinja prema Iloviku, Susku, Srakanama i Unijama. U Šibeniku je tada ostao samo Ohrid (Tijat) od te serije brodova te je stalno razmješten na liniju iz Šibenika za Zlarin, Prvić i Vodice. Tijekom kolovoza 1997. godine brod konačno mijenja ime u Tijat čije ime dobiva po otoku u šibenskom arhipelagu.

Godine su prolazile, brodovi su odlazili a Tijat je uvijek odolijevao svim vremenskim uvjetima, prkosio svojim godinama. Tako je liniju prema otocima Kapriju i Žirju preuzeo trajekt iako i danas ima priča kako je linija bolje prometovala dok su klasični brodovi bili na toj liniji. Kao to biva, brod i posade koje ga čine ušle su pod kožu stanovnicima otoka Zlarina i Prvića a posebno ih hvale i mještani Suska, Unija i Srakana – opisuje Udiljak i zaključuje ovu priču onako, kako se samo o Tijatu i druga mu dva brata blizanca, i može napisati:

“Postali su dio obitelji tih ljudi. Teško je izdvojiti nekoga od njih posebno.

Svi su jednostavno najbolja posada na najboljem brodu na svijetu.”

A mi Tijatu možemo samo poželjeti još puno sretnih godina, dobro more i da se njegovim fanovima (među koje ćemo se rado uvrstiti) ispuni želja, neka postane i službeno ono što našim otočanima i ljudima uz more ionako jest – naše i kulturno dobro cijele Republike Hrvatske.

Tijatom se  stvarno možemo ponositi!

Robert Udiljak, Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Brod “Tijat” u prijedlogu za kulturno dobro RH: “Bilo bi dobro da bude Brod muzej”

Brod “Tijat” od svojih fanova dobio novi brk

Brod Tijat pozornica za “Gurmanske ćakule”