Dubrovačko-neretvanska županija o naftnoj mrlji: “Nije bilo potrebe za našim angažmanom”

DUBROVNIK – Katastrofalni nemar zbog kojeg je gotovo 8 tona lož ulja iscurilo ispred dubrovačkog hotela Excelsior, od čega je dobar dio završio u moru, izazvao je pravu ekološku katastrofu u Dubrovniku. Državnom inspektorat je zbog ovoga podigao optužni prijedlog protiv odgovornih, za što su predviđene novčane kazne do 300 tisuća kuna, no šteta je već napravljena. Mrlja se danima širila ispred dubrovačkog starog porta, sve do zaštićenog otoka Lokrum, a činilo se da je i reakcija odgovornih bila spora, što je također sad predmet istrage. Kako se Dubrovačka županija krajem studenog 2019. godine pohvalila nabavkom čak kilometar dugih brana upravo za sprječavanje i sanaciju onečišćenja mora naftnim i uljnim derivatima, poslali smo upit da se očituju o tome. Jesu li reagirali?

Podsjetimo, iz Jadranskih luksuznih hotela priopćenjem su se očitovali o incidentu koji se dogodio u subotu 27. ožujka, kada je u kotlovnici Hotela Excelsior došlo do curenja lož ulja na plažu ispred hotela. Tvrde da je curenje prouzrokovano ljudskom pogreškom, a detaljnim pregledom utvrđeno je da u tanku nedostaje 7 732 litre lož ulja, te da ne mogu s potpunom sigurnošću još uvijek potvrditi koliko je od toga isteklo u more.

Postoji li odgovornost javnih institucija zbog tromosti?

Lučki kapetan Mate Kekez, voditelj Lučke kapetanije Dubrovnik, odgovoran za koordinaciju sanacije, našim novinarima je 10-ak dana nakon zagađenja tek kratko potvrdio da je naftna mrlja koja se pojavila u gradskoj luci “već odavno sanirana”, te je dalje odbio razgovarati  i uputio nas da sve informacije zatražimo putem službenih kanala. To, naravno uopće nije bila istina, jer smo Kekeza nazvali nakon što je fotografirano stanje u luci točno u tom trenutku!

Kako bi rasvijetlili krakove odgovornosti u reakciji očito pretromih službi, poslali smo pitanje i Dubrovačko-neretvanskoj županijia: Gdje su te brane sad i jesu li i u kojoj mjeri po ingerenciji određenih službi i upotrijebljene prilikom sanacije posljednjeg ekološkog incidenta?

Naftna mrlja se širila, a iz Županije procijenili da nema potrebe za podizenjem Županijskog operativnog centra

Odgovor iz županije prenosimo u cijelosti:

Dubrovačko-neretvanska županija, kao središnje tijelo u  smislu odredbe članka 186. Zakona o javnoj nabavi kao nositelj zajedničke nabave roba: oprema za sprječavanje i sanaciju onečišćenja mora uljnim derivatima – plutajuće brane s pripadajućom opremom je u ime pojedinačnih naručitelja i za njihov račun, provela postupak javne nabave i ugovorila kupnju tisuću metara plivajućih zaštitnih brana, 50 torbi za transport i skladištenje brana, 9 setova za vuču i 9 puhalica zraka za napuhivanje brana u ukupnom iznosu od 1.026.250,00 kn.

Iz navedenog proizlazi kako su sredstva zajednički dale različite općine, ustanove i tvrtke koje su zbog povoljnijeg položaja na tržištu zajednički nabavili brane. Županija je sudjelovala sa 130.000,00 kuna, a ostatak su platile tvrtke, općine i ustanove. Dio koji je nabavljem sredstvima županije dodijeljen je vatrogascima na Mljetu za zaštitu mljetskog akvatorija od onečišćenja.

U predmetnom slučaju na kojeg se referirate u Vašem upit, radilo se o poznatom uzročniku onečišćenja, a Hotel Excelsior je samostalno i odmah po incidentu angažirao jedinu licenciranu tvrtku na našim prostorima za takve vrste sanacija – CIAN. Sukladno tome, nije bilo potrebe za podizenjem Županijskog operativnog centra za provedbu Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Napominjenmo kako su pravovremeno na teren izašli i inspekcija za zaštitu okolišta kao i vodopravna inspekcija pri Državnom inspektoratu”, stoji u odgovoru iz Dubrovačko-netervanske županije.

Pravo je pitanje; koliko zagađenje treba biti da bi javni sustav reagirao ne za 3-5-10 dana ili nikad, već odmah, s raspoloživim sredstvima koje ima i koja je javnosti valjda upravo u tu svrhu predstavio, kako bi tako spriječio veću štetu?

Jurica Gašpar