Murve su u Dalmaciji bile ukras mjesta ispod čijih krošanja se za vrućih dana tražilo osvježenje. Sadilo ih se u lukama, lučicama, na trgovima i u vrtovima, a korištene su i u svilarskoj industriji.
Nekada su u našoj zemlji dudovi rasli posvuda, a plodovi su bili poželjna slastica. U prošlosti je bio običaj da se vjenčanje ili rođenje djeteta obilježi sadnjom ovog stabla.
Najpoznatiji su crni i bijeli, ali postoji i crveni dud koji je podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Domovina crnog duda je Mala Azija iz koje je i donijet u naše krajeve. Bijeli dud potječe iz Kine.
Kroz narodnu predaju, poznate su izreke poput: 'Tko sanja da jede dud, ostvarit će veliku zaradu!' Dok crni dud simbolizira zlatnike, bije li dud simbolizira srebrnjake, ali i bogataša s mnogo djece.
Dud je visine do dvadesetak metara, ispucale kore i okruglaste, široko razgranjene krošnje. Listovi su jajastog oblika i nazubljenih krajeva. Cvjeta u svibnju, cvjetovi su sitni i sakupljeni u male grozdaste cvatove. Plodovi ili dudinje sastoje se od gusto zbijenih bobica sličnih kupini, vezanih uz peteljku.
Postoje razlike između bijelog i crnog duda. Bijeli dud ima više stablo, glatko nazubljene listove te različitu boju plodova. Kod crnog duda plodovi su tamnoljubičaste boje, kod bijelog bijele ili žute boje. Jagodastog su oblika, beru se od lipnja do kolovoza. Sadrže mnogo grožđanog šećera, vitamina C, mangana, jabučne i limunske kiseline (plodovi crnog duda). Jedu se svježi ili prerađeni u džem, sirup ili rakiju dudovaču.
U prošlosti se bijeli dud uzgajao kako bi se njegovim listovima hranile gusjenice dudovog svilca. Gusjenice se razvijaju iz jajašaca koje teže do 30 grama, a za svoj razvoj trebaju oko 1500 kg lišća duda. Na taj način dobiva se sirova svila, opredanjem svilenih čahura u svilu.
Svilarstvo, kao značajna gospodarska grana u našim krajevima, održalo se do sredine devetnaestog stoljeća. Oko 1855. bolest dudova svilca djelovala je na uništenje ove dotad profitabilne proizvodnje.
Iako mnogo više na kontinentu, i u Dalmaciji su se uzgajali dudovi za potrebe svilarske industrije. Tako su žene u Konavlima ovako dobivenom prirodnom svilom ukrašavale svoje nošnje.
No, murve su u Dalmaciji bile i ukras grada ili mjesta u kojima je stanovništvo za vrućih ljetnih dana tražilo osvježenje ispod njihovih krošanja. Sadili su ih u lukama i lučicama, ali i na trgovima i u vrtovima. Na taj način postajali su zaštitni znak pojedinog mjesta.
Nažalost, tijekom godina, mnogobrojna stabla dudova (murvi) iz naših turističkih mjesta u Dalmaciji zamijenjena su sadnicama palmi, što je ovim mjestima oduzelo autohtoni izgled i draž.
Jedan od takvih zaštitnih znakova u Splitu je stara murva (bijeli dud) posađen kraj starog Hajdukovog stadiona. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko dalmatinske županije pokrenula je inicijativu da se stablo proglasi botaničkim spomenikom prirode.
Dud je zaštitni znak Makarske koja je poznata po prekrasnom drvoredu ovih stabala.
Vrlo je ljekovit. Od lista i kore pripravljaju se ukusni čajevi koji su djelotvorni u liječenju infekcija, ali i šećerne bolesti. U prošlosti su se od njega radili dijelovi za neretvanske lađe, ali i bačve u kojima se čuvala rakija.
B.K.
PROČITAJTE JOŠ:
Blanka Kufner
Dosta pohvala stiglo je za rubriku “Jednostavni domaći recepti” Marijana Zujića, posebno od njegovih kolega pomoraca diljem svijeta koji čitaju
Konzumacija malih riba poput inćuna i srdela umjesto crvenog mesa spasila bi 750.000 života do 2050. godine na globalnoj
Drugog dana manifestacije 26. Dani masline praktični dio nastave odvijao se u maslinicima Poljane na otoku Ugljanu. Sudionici su u
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
