Etnografska zbirka otoka Lastovo i recentna istraživanja špilje Rača

LASTOVO - U Lastovu je nakon višegodišnje stanke i stručne revizije Ministarstva kulture te upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, od prošle subote moguće svakodnevno, od 18 do 20 sati, posjetiti Etnografsku zbirku otoka Lastovo u desakraliziranoj crkvi sv. Ivana Krstitelja iz 14. stoljeća. Novi postav i katalog pripremili su dr.sc. Lidija Zrnić i dr.sc. Mladen Kuhar uz doprinos Lastovca Iva Čihoratića, a zbirka sadrži niz svakodnevnih poljoprivrednih i stočarskih alata te kućanskih predmeta iz kojih se može iščitati način života s kraja 19. i početka 20. stoljeća, nekoliko reprezentativnih nošnji te, kao poseban detalj, lutku Poklada kakav se tradicionalno spaljuje za kraj Lastovskog poklada, najvažnije lokalne svečanosti.

Za kraj tjedna, u petak u 20:30 h u Društvenom centru Lastovo očekuje nas pak izlaganje o aktualnim istraživanjima i zaštiti Rača špilje.

Trenutak kada se niz prestižnih inozemnih medija raspisao o prirodnim ljepotama Lastova i vrhunskoj gastronomiji na otoku, dobar je da gostima kontekstualiziramo „raj na Zemlji“ i uvjete koji i danas oblikuju malu otočku zajednicu. Park prirode Lastovsko otočje nije samo skup izvanredno lijepih prirodnih osobitosti, već i odraz specifičnog kulturno-povijesnog razvoja i ljudskog djelovanja na taj okoliš. Ono što u turizmu čitamo kao ultimativni suvremeni luksuz – (gotovo) netaknutu prirodu, mir, lokalno proizvedenu hranu – rezultat je i mjere kojom su otočani pristupali ograničenom području na kojem su obitavali od kamenog doba. Svoje razumijevanje ekologije ugradili su na svojevrstan način već 1310. godine u Lastovski statut pa je i stoga bitno sačuvati kulturu pametnog i održivog korištenja prostora.

Pokladni će se običaji, kao aktivni i performativni dio zbirke, bolje moći upoznati prigodnim projekcijama filmova i nastupima folklora u obližnjem unutarnjem dvorištu Palaca, a prvu organiziramo sredinom srpnja. Do tada je u crkvi sv. Ivana na raspolaganju knjiga, etnografija Lastovskog poklada „Uvooo! – Eviva nam kumpanija, poša nam je alavija!“, a obratiti se možete i voditeljici zbirke, Verici Šalati.

Ova je zbirka, zavaljujući ugovoru između Dubrovačko-neretvanske nadbiskupije i Općine Lastovo, za sada prvo mjesto na otoku, uz arhitektonske i sakralne spomenike, gdje se može vidjeti i interpretirati makar dio brojnih značajnih lastovskih artefakata iz različitih povijesnih perioda. Ovo su proljeće počeli istražno-zaštitni radovi na Palacu u kojem je i dio arheološke zbirke, a sama su zgrada, okućnica i interijer jedinstven kompleks koji će biti potpuno dostupan nakon izvjesne obnove, a za sada se za javnost povremeno otvaraju dio prizemlja i vrtovi.

Također, ovog će petka u Društvenom centru Lastovo dr.sc. Ivan Drnić iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, kao predstavnik skupine znanstvenika-istraživača koji već treću godinu istražuju špilju Rača,  prikazati dio recentnih nalaza i pružiti neke smjernice za njihovo čuvanje i prezentaciju.

Drevni stanovnici otoka Lastova se u povijesnim izvorima spominju kao pripadnici različitih plemena/zajednica. Teopomp iz Hija je prvi povjesničar koji je zabilježio davno ime otoka - Ládesta - u svom djelu Philippica iz 4. stoljeća pr. Kr. Tijekom rimskog razdoblja otok je zadobio ime Augusta Insula, a također se spominje i kao [Insula] Ladestris. Ime Ládesta je odjekivalo kroz stoljeća prije nego ga je ponovno spomenuo Stjepan od Bizanta u 6. stoljeću. Današnje ime otoka i istoimenog naselja proizlazi iz slavenske inačice imena koja potječe iz 10. stoljeća - Lastobon.

Ipak, tragovi naseljavanja otoka mnogo su stariji od podataka iz pisanih izvora. Najstariji tragovi ljudske aktivnosti iz razdoblja ranog neolitika nisu pronađeni na Lastovu, nego 20 km zapadno na malom otoku Sušcu koji se smatra dijelom lastovskog arhipelaga. Tragovi naselja iz kasnijih razdoblja prapovijesti pronađeni su na nekoliko mjesta na Lastovu poput gradine Sozanj iz kasnog brončanog doba i brda Kašćel, smještenog iznad današnjeg naselja Lastova, s nalazima iz željeznog doba. Najvažniji prapovijesni lokalitet na Lastovu je špilja Rača smještena u jugoistočnom dijelu otoka.

Iskopavanja iz 1940-ih i 1950-ih, kao i nedavna iskopavanja Arheološkog muzeja u Zagrebu, otkrila su kompleksnu dijakronijsku uporabu špilje počevši od kasnog neolitika nakon kojeg su uslijedili opsežni slojevi datirani u rano bakreno doba (4. tisućljeće pr. Kr.) s keramikom nakovanskog stila. Potvrđeno je odvijanje ljudske aktivnosti u špilji u kasnom bakrenom dobu (ljubljansko-jadranski lončarski stil), ranom brončanom dobu (cetinski lončarski stil) te srednjem i kasnom brončanom dobu. Nastavak uporabe špilje u starijem željeznom dobu (900. - 400. g. pr. Kr.) potvrđuju rijetki nalazi daunijske keramike i ulomak minijaturnog korintskog skifa iz 7./6. stoljeća pr. Kr. Špilju su u mlađem željeznom dobu lokalni stanovnici koristili kao sklonište i tor, a tijekom određenog vremena je možda bila i svetište.

Ulomci helenističkog posuđa za piće (4. - 2. st. pr. Kr.) i rimskih kasnorepublikanskih amfora i stolnog posuđa (2. - 1. st. pr. Kr.) ukazuju na odvijanje ritualnih aktivnosti tijekom kojih je korišteno vino. Rijetki ulomci kasnorimske i ranonovovjekovne keramike iz 16. st. su također prikupljeni kao površinski nalazi.

S obzirom da i malo Lastovaca zna što se sve nalazi u Rači, koja je i bogato arheološko nalazište, ali i geomorfološki spomenik prirode, sjajna je prilika da čujemo o počecima raja na Zemlji, a i njegovom održanju danas.

Diana Magdić