EU pravila mogla bi nas koštati stoljetne tradicije soljenja srdela?

Tradicionalni način proizvodnje hrane Hrvatska još usklađuje s europskim pravilima. Na red je došao "morski pršut", kako u Dalmaciji zovu slanu srdelu koja se mjesecima fermentira u limenoj posudi, piše Dnevnik.hr.

Europska pravila o sigurnosti hrane stala su na kraj polustoljetnom poslu soljenja srdele u obitelji Računica iz Šibenika.

- Cijena plaće veterinara bila bi veća od zarade koju ja kao mali obrtnik ostvarujem. Mi ubuduće više nećemo raditi i ja svoj obrt gasim, ali će umrijeti jedna tradicija koja je zapravo dio nas i ove naše dalmatinske duše - rekao je Dušan Računica za Novu TV.

Prodaju posljednje komade srdela koje su dozrijevale potisnute kamenom.

- U Šibeniku se slana srdela zove 'morski pršut'. To u industrijskom načinu soljenja nije moguće jer industrija to radi bezdušno i zapravo je to štancanje - objasnio je Računica.

- Zamislite da zabranite prodavati srdelu. Nevjerojatno. Najlakše je uništiti, ali kamo će ljudi? Kamo će brodovi? - istaknuo je Tiho.

Nekoliko fileta gotovo svakom jelu dat će bolji okus. Puni su umamija, pete vrste okusa zaslužnog za slasno, kojeg umjesto u pojačivačima okusa na Mediteranu već stoljećima imamo upravo u slanim srdelama.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Za soljenje najbolja “majska srdela”, no kako to činiti, kad nam dolazi novi lovostaj? | | Morski HR

Hrvatskim ribarima bit će isplaćeno 75 milijuna kuna potpora, što je prije stanovita vremena najavilo resorno Ministarstvo poljoprivrede. Sada je službeno objavljeno: “Europska komisija je u peta

Morski HRJurica Gašpar