Europske zime mogle bi uskoro postati hladnije - je li za to kriva vulkanska erupcija na drugom kraju planete?

Znanstvenici su predvidjeli dalekosežan utjecaj vulkanske erupcije 2022. u južnom Pacifiku.

Skandinavske zime mogle bi uskoro postati puno hladnije - a sve je povezano s vulkanskom erupcijom koja se dogodila na drugom kraju svijeta početkom 2022.

U nadolazećim godinama mogao bi vratiti ledeni pokrivač u Baltičko more na razine koje nisu viđene desetljećima, piše EuroNews.

Kada je 15. siječnja 2022. u južnom Pacifiku eruptirao podmorski vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha'apai, rekordnih 100-150 milijuna tona oceanske vode isparilo je visoko u stratosferu. To je ekvivalent 60.000 olimpijskih bazena.

Od tada je povezan s neuobičajeno velikom rupom u ozonskom omotaču viđenom 2023. i australskim ljetom 2024. vlažnijim od očekivanog, prema istraživačima sa Sveučilišta Novi Južni Wales (UNSW) u Sydneyu.

Krenuvši u "nemogući" zadatak mjerenja budućih utjecaja pare, okrenuli su se klimatskim modelima kako bi predvidjeli što dolazi.

Kako ulazimo u zimu, postavlja se pitanje: može li daleka erupcija utjecati na temperature u Europi? Uskoro bi moglo postati jasno jesu li prognoze - objavljene u studiji objavljenoj u Journal of Climate ranije ove godine - točne.

Kako znanstvenici mogu predvidjeti utjecaje vulkana na vrijeme?

Jedini način na koji znanstvenici mogu mjeriti vodenu paru u cijeloj stratosferi je putem satelita - tehnologije koja postoji tek od 1979. godine.

Budući da je erupcija vulkana Tonga jedina takve vrste koja se dogodila od tada, istraživači UNSW-a morali su se osloniti na klimatske simulacije kako bi predvidjeli njezine utjecaje.

Model je točno predvidio pogoršanu rupu u ozonskom omotaču i vlažno ljeto u Australiji gotovo dvije godine unaprijed.

Sada znanstvenici pomno prate hoće li se i njihova zimska predviđanja pokazati točnima.

Kako vulkanska para može učiniti skandinavske zime hladnijima?

Njihovi modeli predviđaju hladnije i vlažnije zime od uobičajenih u sjevernoj Australiji do 2029. godine, zajedno s hladnijim zimama u Skandinaviji i toplijim zimama u Sjevernoj Americi.

To je zato što je vulkanska erupcija možda promijenila način na koji "atmosferski valovi" zraka - koji utječu na globalno vrijeme - putuju kroz atmosferu.

- Gotovo tri godine nakon erupcije, para se počinje skupljati na dnu stratosfere, gdje bi njezin utjecaj na vremenske prilike mogao ojačati - objasnio je vodeći istraživač Martin Jucker za švedski časopis Science Illustrated.

U Skandinaviji bi temperature mogle pasti za 1 do 1,5 stupnjeva Celzija, potencijalno vraćajući se na 1980-e kada je pokrivenost ledom u Baltičkom moru dosegla 96 posto.

No, upozorio je Jucker, budući da je troposfera - gdje će se ti scenariji odigrati - "mnogo kaotičnija i složenija od stratosfere", samo će vrijeme pokazati jesu li njihova predviđanja točna.

El Nino postaje La Nina - što to znači za nas?

Vremenski fenomen El Nino koji može uzrokovati ekstremne uvjete poput šumskih požara i tropskih ciklona trebao bi se kasnije ove godine pretvoriti u općenito hladnije uvjete La Nine. Tako barem piše Svjetska meteorološka organizacija. El Nino je prirodna vremenska pojava povezana s poremećajem obrazaca vjetra što znači toplije temperature površine

Morski HRJosip Tokić

La Niña bi mogla značiti hladniju zimu u drugim dijelovima Europe

Konkurentski vremenski utjecaji vjerojatno će igrati ulogu u točnosti modela.

Meteorolozi predviđaju da će ova zima biti hladnija od prošlogodišnje u Europi zbog La Niñe - prirodnog klimatskog obrasca koji se javlja kada površinske temperature mora u središnjem i istočnom Tihom oceanu padnu ispod prosjeka - suprotno od tople faze El Niña.

Stručnjaci Svjetske meteorološke organizacije predviđaju 60 posto šanse da će se uvjeti La Niñe pojaviti između listopada i veljače.

Vremenski obrazac općenito donosi niže temperature od normalnih diljem zapadne Europe, a prognostičari očekuju da će temperature pasti kako se približavamo studenom i prosincu.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

ERUPCIJA NA TONGI Tsunami stigao do Japana i SAD-a, a udarni val zabilježen i u Istri! | | Morski HR

Tsunami izazvan erupcijom vulkana na otočju Tonga prouzročio je “značajnu” štetu u Nuku’alofi, glavnom gradu arhipelaga, izjavila je novozelandska premijerka Jacinda Ardern, dodajući da

Morski HRJurica Gašpar

Vulkanska erupcija kod Tonge najveća je ikada zabilježena

Znanstvenici su objavili da je erupcija podvodnog vulkana u blizini Tonge proizvela najveći ikada zabilježeni oblak, piše novinska agencija DPA. Podvodni vulkan Hunga-Tonga-Hunga-Ha’apai, 65 kilometara sjeverno od glavnog grada Tonge Nuku’alofe, eruptirao je u siječnju, poslavši u nebo golemi oblak pepela i plina. Novo istraživanje Sveučilišta Oxford, objavljeno u petak

Morski HRJurica Gašpar

Erupcija vulkana u otočnoj državi Tonga povećala dubinu kratera gotovo 6 puta | | Morski HR

Završeno je mapiranje ušća podvodnog vulkana Hunga-Tonga Hunga-Ha’apai u otočnoj državi Tonga, koji je 15. siječnja ove godine proizveo najveću Zemljinu atmosfersku eksploziju u posljednjih stoti

Morski HRKristina Bokanić

Na Tongi nakon erupcije jedan otok izbrisan s lica Zemlje | | Morski HR

Sve kuće na jednom od manjih vanjskih otoka arhipelaga Tonga uništene su u snažnoj vulkanskoj erupciji i cunamiju koji je uslijedio, a do sada su potvrđena tri smrtna slučaja, priopćila je u utorak

Morski HRJurica Gašpar