FOTO Ovako će izgledati hrvatski ratni brod nove generacije

Razmišljanje o gradnji hrvatske korvete, velikog i stožernog ratnog broda HRM-a, traje dulje od dva desetljeća i sad se čini da će se to i ostvariti.  Naime, projektanti okupljeni u tvrtki Marine and Energy Solutions DIV, čiji je suvlasnik grupacija DIV samoborskog poduzetnika Tomislava Debeljaka, koji je i vlasnik splitskog Brodosplita, dovršili su prošireni idejni projekt hrvatske korvete, koju nude HRM-u.

U DIV-u, naime, planski šire nišu vojne gradnje, nakon što su uspjeli obnoviti tradiciju vojnih gradnji u dijelu škvera koji se zove BSO, sagradili prvi obalni ophodni brod (OOB 31 Omiš), koji je sada najmlađi i najbolji brod HRM-a. U tijeku je i istodobna gradnja serije od četiri gotovo jednaka OOB-a, koji će Jadranom zaploviti u roku od samo tri godine. Projekt korvete, čije su detalje u DIV-u, naravno, zbog konkurencije držali u velikoj tajnosti, sada je objavio Večernji list.

Upravo traje izmjena motora na raketnim topovnjačama Dmitar Zvonimir i Petar Krešimir IV., no općenito Hrvatska ratna mornarica posjeduje više od 30 godina stare brodove i, slično kao i u slučaju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i borbene eskadrile aviona, potrebna je znatna obnova. Nakon toliko godina HRM se usudio zatražiti gradnju korvete, oko čega se postiže i politički konsenzus.

HRM-u je, s obzirom na članstvo Hrvatske u EU i NATO-u, najpotrebniji površinski ratni brod kao višenamjenski brod klase korveta, koji ima sposobnosti patroliranja te protupodmorničke, protuzrakoplovne/proturaketne namjene. Zamišljen je kao stožerni brod HRM-a, a za državu je gradnja takvog broda pozitivna priča stoga što se može graditi kod kuće. I u Brodosplitu i DIV-u ističu kako smatraju da njihov projekt ima prednost upravo zato što bi aktivirao hrvatsku industriju. Ilustriraju to primjerom da je u gradnji manje zahtjevnog OOB-a uključeno čak 38 hrvatskih tvrtki.

Brodosplit u projektu nudi modularnu gradnju, svjesni financijskih ograničenja vojnog proračuna, jer korveta je skup projekt, a tri četvrtine njezine cijene čine raketni i ostali borbeni sustavi te elektronički sustavi za obranu od projektila i napad. Projekt Brodosplita, dakle, omogućuje izradu tzv. golog velikog patrolnog broda s osnovnim naoružanjem i elektroničkim sustavima, uz pripravu kompletne infrastrukture za kasniju dogradnju sa skupim borbenim i elektroničkim sustavima. Sve u skladu sa željama i mogućnostima HRM-a. Takav način modularne gradnje pokazao se već i po svjetskim iskustvima uspješnim, jer omogućuje postupno donaoružavanje i opremanje korvete do njenih punih borbenih mogućnosti. Naravno, pokazalo se da takav postupni način opremanja u realnosti može potrajati i isuviše dugo pa ta dogradnja sustava, ne ugradi li se odmah, može trajati i dulje od pet godina uz česta odustajanja od dijela projekta.

Modularno opremanje

U idejnom projektu Brodosplita i DIV-a prikazana je korveta u punoj operativnoj funkciji i cijena takvog broda na tržištu EU kreće se između 400 i 500 milijuna eura, dok bi u slučaju domaće izgradnje, kao što je bio slučaj i s gradnjom OOB-a, ta cijena za HRM bila znatno povoljnija. Hrvatska korveta duga je 90,7 metara, širine je 13,2 metra, predviđeno je modularno opremanje s protubrodskim, protuzračnim i protupodmorničkim naoružanjem i senzorima.

Brod će biti opremljen jednom presretačkom brzom brodicom, duljine do 13 metara, za spašavanje i intervencijske akcije, koja će se nalaziti u prostoru krme. Brod posjeduje i dvije dizalice za utovar te je predviđeno smještanje jednog mornaričkog helikoptera, tipa NH-90 ili Sea Hawk, za koji je predviđen i hangar na palubi. Puna istisnina broda je 2100 tona, što je gotovo deset puta više nego OOB, trup broda građen je od čelika, a nadgrađe od aluminijske legure. Korveta je namijenjena zaštiti vanjskih granica RH, ali kako može ploviti na morima snage 5 do 6, jasno je da i zbog velike autonomije plovidbe od 3550 nautičkih milja može sigurno broditi i Sredozemljem, kao i oceanima, piše Večernji.

Projektanti su zamislili 12 silosa za vertikalno ispaljivanje protuzračnih projektila za daljine veće od 20 kilometara, potom dva lansera s po dvije rakete za protupovršinsko djelovanje na udaljenostima do 130 kilometara. Predviđaju i blisku protuzrakoplovnu i proturaketnu obranu na daljinama do šest kilometara te protupodmorničko djelovanje torpedima na daljinama ne manjima od deset kilometara. Helikopter se koristi u zadaćama motrenja, otkrivanja i praćenja neprijateljskih snaga te za borbeno djelovanje. Maksimalna brzina korvete je 26 čvorova, a ekonomska brzina ophodnje 22 čvora. Koristeći samo električni pogon, maksimalna brzina iznosi deset čvorova. Brod je predviđen za smještaj 61 člana posade i još deset vojnika kao pratećeg osoblja. Predviđen je i smještaj bespilotne letjelice, nudi se pramčani glavni top kalibra 76 milimetara na pramcu broda (opcionalno 57), dva daljinski upravljiva topa 30 mm za blisku obranu broda te dvije teške strojnice 12,7 mm. Projekt predviđa 2D mortilački radar kao glavni sustav motrenja te ugradnju elektrooptičkog sustava motrenja, praćenja i upravljanja vatrom po praćenim ciljevima. Predviđena je i infrastruktura za postavljanje 3D radara, kao i instaliranje elektroničkog operativnog borbenog središta.

Potpredsjednik uprave DIV grupe Darko Pappo objašnjava kako je došlo do ovog ambicioznog projekta.

– To je ozbiljan brod i sada slijedi financiranje detaljnoga glavnog projekta. Prvotna je namjera zadovoljavanje potreba HRM-a, a onda ne samo HRM-a nego i potreba drugih mornarica na tržištu – kaže. Pappo procjenjuje da je došlo vrijeme da se napokon projekt i objavi, nakon što su ga dugo držali u tajnosti. Očekuju da će se tako i odgovorni u vojnom sustavu zainteresirati i krenuti u dogovore za drugu fazu, financiranje izrade glavnog projekta. Taj postupak ne košta mnogo u odnosu na cijenu broda, ali vremenski je važno da što se prije krene u detaljno projektiranje, jer prije će se izvršiti modelska ispitivanja i može se početi s gradnjom na navozu. Zadnja faza je izbor naoružanja. Brod će se graditi kao potpuno funkcionalan i bit će spreman za ugradnju po modularnom principu vrste naoružanja i elektronike u trenutku kada se za to osigura novac. Mislili su pri projektiranju i na to da će MORH vjerojatno u odabiru raketa ići na izbor onih koje će biti dio cijelog sustava, ne samo onog za korvete. Kad nema više sustava, to omogućava znatne uštede za održavanje i remont projektila. Sam brod, kaže Pappo, ne košta mnogo, jer on čini četvrtinu cijene potpuno naoružane korvete.

Dakle, on u početku može funkcionirati kao veliki patrolni brod s pramčanim topom, drugim topovima i s helikopterskim uzletištem. Kao izvanobalni ophodni brod može i tako nadzirati cijeli Jadran, jer ima višetjednu autonomiju plovidbe.

Mislav Brlić, direktor i ujedno jedan od suosnivača tvrtke Marine and Energy Solutions DIV, koja je u zajedničkom vlasništvu Debeljakova DIV-a i grupe inženjera koji su svojedobno prešli iz Brodarskog instituta, objašnjava da su pristupili projektu korvete jer se već godinama zna za takve potrebe HRM-a. HRM-u je potreban veći patrolni brod koji uz dodatno modularno opremanje može postati borbeni.

– Nakon što smo završili posao s OOB-ima prije neke tri godine, počeli smo pripremati projekt korvete. Projektirali smo brod koji može biti tri tjedna na moru bez svraćanja u luku, dobro se drži na svim morima, projektiran je da s njega može uzlijetati i na njega slijetati helikopter i po uzburkanom moru. A može ga se jednostavno prenamijeniti u moćan ratni brod “uz prikapčanje” raketnog naoružanja i elektroničkih sustava te borbenog operativnog centra, koji omogućavaju brodu obranu od tuđih raketa te napad vlastitim raketama – kaže Brlić.

– Činjenica je da je HRM izuzetno zadovoljan našim OOB-om, koji je inače najispitivaniji brod u povijesti naše vojne gradnje, a prednost je i gradnja kod kuće, da možete stalno provoditi nadzor i uključiti domaću industriju – kaže.

Svega toga ne bi bilo da se korveta naruči izvana jer svi, naravno, protežiraju svoju industriju. A hrvatska korveta znači i povratak slavnoj tradiciji hrvatske vojne brodogradnje i vraćanju referenci na svjetskom tržištu vojne brodogradnje, piše Večernji.

D.G.