Sve više stranih radnika stiže iz Azije, prednjače Nepal i Filipini

U Hrvatskoj je svakim danom sve više stranih radnika - od konobara, kuhara, građevinskih radnika pa do vozača taksija ili dostavljača hrane. Rade uglavnom slabe plaćene poslove za koje Hrvati nisu zainteresirani. Osim državljana susjednih zemalja sve ih više stiže iz Azije, a tu prednjače Nepal i Filipini.

Filipinka Meira je prije četiri godine stigla u Split kako bi sebi i svojoj obitelji omogućila bolji život. Mjesečno im šalje 300 eura.

- To je za njih, za njihove troškove tamo. Tako da meni ostane još džeparca, pa je u redu da im šaljem toliku svotu novca. Na Filipinima je plaća negdje oko 300 eura mjesečno, a ovdje je veća - kaže Meira.

Veće su i brojke stranih radnika u Hrvatskoj. Prošle je godine izdano 120 tisuća radnih dozvola, što je 51 posto više nego 2021. godine. Najviše iz BiH, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Da se broj zaposlene strane radne snage povećao, potvrđuju za N1 i u jednom hotelu – preko 50 posto radnika su stranci.

- Proces je dugotrajan, to bih na prvom mjestu spomenula. Radimo interno cijelu selekciju, akreditirani smo kao poslodavac i odabiremo stranu radnu snagu, pretežito iz Filipina za svaku nadolazeću turističku sezonu - rekla je Doris Milić, direktorica hotela.

U agenciji ističu da se broj zaposlenih stranaca iz godine u godinu povećava između 20 i 30 posto. Strani radnik ima iste uvjete kao i domaći.

- Poslodavac mora platiti troškove dolaska, troškove smještaja radnika i kada se to sve uzme u kalkulaciju ukupan trošak rada stranog radnika je znatno skuplji od troška domaćeg radnika - tvrdi Stjepan Jagodin, direktor tvrtke specijalizirane za zapošljavanje Filipinaca.

Nažalost, postoji i dio poslodavaca koji stranu radnu snagu iskorištavaju, upozoravaju u sindikatu.

- Oduzmu im putne isprave da se ne mogu praktički niti maknut. Radnici kod njih rade po cijeli dan za minimalnu plaću, a pri tome ih smještaju u neodgovarajuće stambene objekte - upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

I tako se sve više mjesta ostavlja za stranu radnu snagu, jer domaći radnik bez obzira što prema zakonu ima prednost pri zapošljavanju, no i zbog niskih plaća odlazi van.

- Poslodavci u Hrvatskoj bili su i ostali inventivni da su našli način i rješenje, pa traže radnike za one poslove koji se nalaze na popisu deficitarnih zanimanja, za koje je unaprijed utvrđeno da u Hrvatskoj nema raspoložive radne snage pa tako izbjegavaju test tržišta rada - kaže Sever.

Zbog toga bi se klasifikacija radnih mjesta trebala proširiti, smatraju poslodavci.

- Pa da obuhvaća određeno područje, ne specifično radno mjesto - smatra Jagodin.

- Mislim da klasifikacija jednostavno nije dovoljno široka za našu županiju i za ovisnost županije o mnogobrojnim turističkim pozicijama, tako da mislim da bi se trebala proširiti i na dodatna zanimanja pored postojećih, recimo konobara - dodaje Milić.

Istraživanja su pokazala da su primanja zaposlenih u prosječnom hrvatskom kućanstvu između 20 i 50 posto manja nego u Sloveniji, a u Njemačkoj čak tri puta manja. Stoga ne čudi da nas je sve manje, a stranaca sve više, piše N1.

I.G.