Gašpar za HRT: "U gradovima poput Zadra i Dubrovnika nerijetko je kupanje opasno po zdravlje građana"

Foto: HRT / Screenshot

Globalni sukobi osim što uzimaju ljudske živote uzrokuju i nesagledive posljedice po okoliš. Zadnji ekocid počinjen je prije dva tjedna u Adenskom zaljevu kada su hutisti potopili britanski brod koji je prevozio više od 20.000 tona amonijevog fosfata i sulfatnog gnojiva. Razmjeri te katastrofe tek sada dolaze na vidjelo dok će se posljedice te kriminalne odluke osjećati još godinama.

Marija Pujo Tadić, predsjednica međunarodnog Instituta za klimatske aktivnosti izjavila je u HTV-ovom Studiju 4 kako smatra da bi takvi ekocidi počinjeni protiv prirode trebali biti proglašeni međunarodnim zločinima te ističe kako postoje međunarodni mehanizmi da se oni i provedu u djelo. No povratka nema, šteta je učinjena, a stanovnici Jemena sada kukaju kako bilježe pomor ribe i morske flore i faune

Ispuštanje fekalija, kemikalija i mikroplastike u Jadranu golemi problem o kojem se najčešće šuti

S druge strane povećano ispuštanje fekalija i drugih kemikalija u Jadransko more tijekom ljetnih mjeseci ne zabrinjava nikoga previše dok su nam svi turistički kapaciteti popunjeni.

Glavni urednik portala Morski HR, Jurica Gašpar tvrdi kako mini kruzeri i jahte ispuštaju svoje balastne vode i crne tankove na nedozvoljenim mjestima preblizu obale te i na taj način doprinose velikom zagađenju Jadranskog mora gdje određena područja bilježe povišene razine zagađenja. Tome doprinosi i velik broj septičkih jama i neriješenih kanalizacijskih sustava diljem obale, zbog čega je kupanje u gradovima, poput, primjerice Zadra i Dubrovnika, nerijetko opasno za zdravlje građana.

- Bilježimo nažalost brojne slučajeve kožnih oboljenja kod djece i turista koji se kupaju, ne znajući da je more oko njih zagađeno. Jadran je također jedno od najzagađenijih mora mikroplastikom, čemu najviše doprinosi Albanija, gdje je nažalost i danas sasvim normalno iskrcavati smeće u korita rijeka, koje ga potom nose u more, a more zbog specifičnosti svojih struja, dobar dio toga nanese na dubrovačko područje ili plaže srednjodalmatinskih otoka. O svemu ovome najčešće se šuti, a kad mediji progovore onda se najčešće krivi novinare umjesto da lokalna samouprava, pa i svaki građanin preuzmu na sebe odgovornost za odgovorno ponašanje - kazao je između ostalog Gašpar.

Ipak oboje smatraju kako se svijest građana ipak mjenja te ima mjesta optimizmu, građani u anketi smatraju da je bitnija zaštita Jadranskog mora od turističke sezone jer ako nećemo brinuti o Jadranskom moru neće više biti ni turista.

Cijelu HRT-ovu emisiju Zelena milja, možete pogledati niže.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ: