Gdje nam je nestala granica na moru?
Ljudi od mora zasigurno konzultiraju i tehnologiju koja im omogućuje sigurniju plovidbu, vremensku prognozu, jata riba… Zasigurno su jedne od najkorištenijih aplikacija među pomorcima i ribarima one koje prate pozicije brodova, zahvaljujući uređajima za identifikaciju. Zanimljivo je kako na nekolicini tih aplikacija hrvatske granice na moru odnedavno jednostavno – nema. I tu sad tek stvari postaju zanimljive…
Morski.hr je u više navrata pisao o kontinuiranim upadima talijanskih ribarskih brodova u hrvatsko teritorijalno more. Nakon posljednjeg članka “TKO ČUVA NAŠE MORE? Pitali smo četiri ministarstva i dobili zanimljive odgovore” u kojem su nas ministarstva poljoprivrede, mora, obrane i policije redom upućivala na ono drugo ministarstvo u nekom segmentu priče, shvatili smo da je čuvanje našeg mora, najblaže rečeno – komplicirano.
No s obzirom da su talijanski ribarski brodovi doslovno plovili unutar naših voda, a prema sustavu automatske identifikacije plovila (pojašnjenje slijedi u nastavku teksta), moglo se vidjeti od kud idu, kojom brzinom i o kojem brodu se radi, poslali smo upite odgovornima. U nekim situacijama brodovi Hrvatske obalne straže nisu bili niti blizu mjesta događaja, dok su u drugima (a jednog smo i detektirali) bili tek nekoliko NM udaljeni i to na vezu u luci. Taj blagi odnos prema susjedima čudi s obzirom na činjenicu da hrvatski ribari ne idu ni blizu talijanske granice!
Nekoliko dana nakon objavljivanja našeg članka, na dvije aplikacije koje se najčešće upotrebljavaju u pomorskom svijetu, Vesselfinder i Marinetraffic s virtualne karte nestala je hrvatska pomorska granica.
Slučajno ili ne, nikako ne možemo niti želimo tvrditi, no činjenica je da je trenutno putem te dvije aplikacije nemoguće precizno utvrditi je li i koliko talijanski ili neki drugi brod u ilegalnom ulasku u hrvatske teritorijalne vode, ilegalnom ribolovu ili bilo čemu što se kosi sa zakonima ove zemlje ili međunarodnim pravima mora. Srećom, postoje i druge, iako manje poznate aplikacije koje se s miminumom informatičkog znanja mogu koristiti, ali svakako iznad glave ostaje veliki znak upitnika.
Što je AIS i tko ga mora imati?
Automatski identifikacijski sustav (Automatic Identification System) ili AIS je sustav za obalno kratkodometno praćenje brodova i pomorskog prometa. Njime brodovi međusobno razmjenjuju podatke (zastava broda, vrsta, status, brzina, smjer, dužina i širina broda, gaz, destinacija, vrijeme). Također, brodovi i s lukama razmjenjuju ovakve podatke. Osim brodovima i lukama, AIS je dostupan i svakom korisniku interneta, na 17 jezika među kojima je i hrvatski.
AIS se počeo koristiti već krajem 20. stoljeća, a Međunarodna pomorska organizacija danas zahtijeva da svaki brod mase iznad 30 tona treba imati ugrađen AIS, kao i svaki putnički brod. AIS je zasada ugrađen na 40 000 plovila. Osim za razmjenu podataka, ovaj sustav vrlo dobro služi i za izbjegavanje sudara.
Prema podacima Ministarstva mora, u 2005. i 2006. godini realizirana je izgradnja prve faze pomorskog obalnog sustava automatske identifikacije brodova (AIS), te je isti dovršen u studenom 2008. godine. U 2005. postavljen je i pušten u rad AIS kontrolni centar u Rijeci i AIS bazna postaja „Vis“, a u 2006. godini postavljene i puštene u rad 3 AIS bazne postaje „Savudrija“, „Brijuni“ i “Susak“ čime je postignuta ukupna pokrivenost teritorijalnog mora i ZERP-a od 60% dok unutarnje morske vode time nisu značajno pokrivene. Ukupna vrijednost ove faze ASI sustava iznosila je 6.149.401,40 kuna.
Kroz drugu fazu izgradnje 13 baznih AIS stanica uzduž hrvatske obale i na otocima postiže se kompletiranje sustava i 100%-tna pokrivenost unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i ZERP-a. Nabavu, postavljanje i puštanje u rad 13 AIS obalnih baznih postaja uzduž obale i na otocima u vrijednosti 735.201, 28 Eura. AIS sustav financiran je sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Sustav automatske identifikacije brodova danas u redovnim poslovima koriste sva tijela državne uprave s nadležnošću na moru.
D.G.