Globalno zatopljenje uzrokovat će promjenu boje svjetskih oceana - Evo i zašto

Smanjenje populacija fitoplanktona, temelja morskog prehrambenog lanca, promijenit će nijanse boje oceana te uvelike smanjiti broj riba i ostalih stanovnika svjetskih mora.

Svjetski oceani zagrijavaju se i postaju kiseliji, kao rezultat klimatskih promjena, a nova studija sugerira da će početi i mijenjati boju.

U roku od nekoliko desetljeća, pokazala je studija, regije oceana koje sada izgledaju plavo izgledat će ili još plavlje ili zeleno. Do 2100. godine promjena boje mogla bi utjecati na više od 50 posto površine oceana.

Naime, mora koja su inače plava s vremenom postaju sve zelenija, tvrdi se u studiji, a posebno su pogođena područja u niskim geografskim širinama blizu ekvatora.

- Ovo je krucijalno zato što je boja odraz promjena u stanju ekosustava - rekao je BB Cael, znanstvenik u Nacionalnom oceanografskom centru na Sveučilištu Southampton i autor studije. On je na temelju satelitskih snimaka analizirao spektar boja u koji ulaze plave, zelene i crvene, dok su ranije studije analizirale samo promjene u zelenim bojama.

Do promjene boja dolazi zbog planktona. Plankton različitih veličina različito raspršuje svjetlost, a plankton s različitim pigmentima različito apsorbira svjetlost. Ispitivanje promjena u boji može znanstvenicima dati jasniju sliku promjena u populacijama planktona diljem svijeta. Fitoplankton je ključan za oceanske ekosustave jer se nalazi u osnovi većine njegovih prehrambenih lanaca.

Populacije morskog fitoplanktona će padati kako se morska voda zagrijava. Budući da ti sićušni organizmi sadrže zeleni pigment klorofil, svaka promjena njihovog broja utječe na prividnu boju vode.

- Ovi mikroskopski organizmi žive u moru i baza su morskog prehrambenog lanca - rekla je Stephanie Dutkiewicz, morska ekologinja s Massachusetts Institute of Technology i voditeljica studije, objavljene 4. veljače u časopisu Nature Communications.  

- Budući da su u moru, mijenjaju boju koju vidimo okom. Ako ih je u njemu manje, voda će biti malo plavija - objašnjava Dutkiewicz, piše NBC News.

Promjena boje vjerojatno će biti previše suptilna da bi se vidjela golim okom. No, sateliti koji promatraju Zemlju moći će uočiti promjene, dajući znanstvenicima upozorenje da su morski ekosustavi doživjeli značajan i potencijalno zloslutni pomak.

Dutkiewicz je kazala kako se čini da su Sjeverni Atlantski ocean i Južni ocean posebno ranjivi.

Fitoplankton služi kao izvor hrane za mala morska stvorenja koja, pak, jedu ribe, lignje i školjke. Ako se populacije fitoplanktona spuste prenisko, vitalni ribolov u određenim područjima mogao bi biti desetkovan.

- Promjena našeg okruženja opasna je - kazala je Dutkiewicz.

Za svoja istraživanja, Dutkiewicz i njezini kolege razvili su računalni model koji je simulirao promjene u svjetskoj klimi od 1860. do 2100. godine. Model je pretpostavio da će globalne temperature porasti za 3 stupnja Celzija - što većina znanstvenika misli da će se dogoditi ako se ne ulože napori u suzbijanje emisija stakleničkih plinova.

Ali to bi mogla biti konzervativna procjena. Izvješće koje je u prosincu 2018. objavio Globalni projekt za ugljik pokazalo je da su nakon kratkog razdoblja stabilnosti od 2014. do 2016. globalne emisije stakleničkih plinova počele naglo rasti. Tako bi globalni porast temperature mogao premašiti 3 stupnja Celzija do kraja stoljeća, što bi izazvalo još dramatičniji učinak na fitoplankton.

Osim što šteti morskim ekosustavima, smanjenje populacija fitoplanktona moglo bi pogoršati klimatske promjene. Fitoplankton apsorbira atmosferski ugljični dioksid baš kao i drveće i druge kopnene biljke, pomažući tako da razina snažnog stakleničkog plina ne poraste.

- Nevjerojatno je koliko su, unatoč tome što su mali, fitoplanktoni u usporedbi s velikim biljkama izuzetno su učinkoviti - rekla je Sibel Bargu Ates, oceanografkinja na Državnom sveučilištu Louisiana u Baton Rougeu.

- To je ono što ih čini tako važnima na globalnoj razini - kazala je.

I.G.