Grmal, grmalj, grancipor, grancipover, kosmač, kosmej, runjavac, žbirac..

Grmal je morski rak ovalnog tijela sa snažnim kliještima nejednake veličine. Boja oklopa mu se prelijeva od crveno-narančaste do zelenkasto-crne. Obitava u plićacima i škrapama, a aktivan je noću.

More je oduvijek hranilo ljude koji su uz njega živjeli, ali nije sve hranilo jednako, i nije sve iz mora uvijek bilo za svakoga.

U ne tako davnoj prošlosti, dok se u našim krajevima nije razvio turizam, ribari su većinu kvalitetnijega ulova prodavali kako bi obitelji priskrbili tada rijedak gotov novac za kupnju onoga što bi im nedostajalo ili za davanja državi.

I dan-danas su neki darovi mora na glasu kao hrana za siromašne, jer su nekoć služili za prehranu isključivo siromašnim ribarskim ili težačkim obiteljima.

Jedan od tih darova mora je posebna vrsta raka kojemu je latinski naziv Eriphia verrucosa, a pučki su mu nazivi grmal, grmalj, grancipor, grancipover, kosmač, kosmej, runjavac ili žbirac, kako gdje.

Grmali su morski rakovi ovalnog tijela sa snažnim kliještima nejednake veličine: većim kliještima ovaj rak lovi, a manjima se hrani. Boja oklopa mu se prelijeva od crveno-narančaste do zelenkasto-crne. Obitava u plićacima i škrapama, a aktivan je noću dok se danju uglavnom skriva.

Lovili su ga obično za vrijeme oseke, kada bi pojedini primjerci ponekad ostali na suhom pa bi ih se moglo pokupiti rukama, ili bi ih se iz šupljina ispod kamenja izvlačilo metalnim kukama ili čvrstom žicom savijenom na kraju.

U Istri ih se u starije doba pripremalo isključivo na brodet, bez ikakvih drugih dodataka, uz tjesteninu, rižu ili palentu kao prilog, piše bookaleta.com.

Od 2013. godine se u Funtani početkom jeseni održava Fešta od grmali, u sklopu koje se održava i natjecanje u pripremaju brodeta s grmalima, i to je jedina prigoda u godini kada se ovi rakovi mogu kušati na nekom javnom mjestu - u ugostiteljskoj ponudi ih, barem u Istri, uopće nema.

B.K.