Hrvatska bi mogla proizvoditi sedam puta više energije

Hrvatska bi mogla proizvoditi sedam puta više energije nego što je može potrošiti, no mora više pažnje posvetiti čistim energentima koji ne zagađuju, rečeno je na konferenciji tjednika Lider "Energetska budućnost Hrvatske".

Boris Miljavac iz Siemens Energyja tvrdi da Hrvatska ima potencijal proizvoditi sedam puta više energije nego što može potrošiti, ali se treba fokusirati i na obnovljive izvore energije kojima obiluje.

Hrvatska energetska sigurnost, naveo je, počiva na Nuklearnoj elektrani Krško, krčkom LNG terminalu i obnovljivim izvorima.

Profesor zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje Neven Duić kaže da se velike kompanije okreću obnovljivim izvorima energije i sva manje ulažu u fosilna goriva. Iznio je podatak prema kojemu je u svibnju ove godine u EU -u proizvodnja električne energije iz vjetra i sunca bile veća od proizvodnje iz fosilnih goriva.

Smatra da bi biometan mogao zamijeniti zemni plin, no da ga nema dovoljno. Ne vjeruje ni da će fosilni plin biti zamijenjen vodikom.

Govoreći o budućnosti grijanja u Hrvatskoj, Duić je rekao da u gustim naseljima treba ići na toplane koje će, uz ostalo, rabiti dizalice topline, solarnu energiju, goeotermalnu energiju, otpadnu biomasu i sl. Drži da u manjim naseljima treba ići na dizalice topline, posebno u individualnim zgradama, a izvan naselja, u šumskim predjelima, treba rabiti pelete.

Važnost vodika

Profesorica s istog fakulteta Ankica Kovač kaže da je nositelj energetske revolucije vodik te već više od 30 zemalja ima nacionalne strategije za vodik, a među njima je i Hrvatska, prenosi HRT.

Vodik mijenja geopolitiku energije, a zemlje bogate obnovljivim izvorima energije mogu postati izvoznice vodika i na njemu temeljenih zelenih goriva, kaže profesorica Kovač.

Ističe da raste globalna politička potpora čistom vodiku. Trenutno su najveći uvoznici vodika Europa i sjeveroistočna Azija.

Potencijale vodika uz ostalo vidi u dekarbonizaciji sektora koje je teško elektrificirati, teškog transporta te u sezonskoj pohrani vodika.

- Do 2030. godine pokazat će se puni potencijal vodika i njegov doprinos dekarbonizaciji - kaže Kovač.

A.B.