Hrvatska priprema plan za gradnju vjetroelektrana na pučini - Predstavljena studija za obnovljive izvore energije na moru

ZAGREB - Danas je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu održana promocija stručne studije Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj čiju su izradu pokrenuli Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) te financirala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

OIEH je za izradu ove studije okupio stručnjake s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, OIKON – instituta za primijenjenu ekologiju i Pokreta otoka. Ovo je prva studija u Hrvatskoj sa sveobuhvatnim pristupom obrade svih važnih segmenata za obnovljive izvore energije na moru.

Hrvatska je odlučila da neće graditi vjetroelektrane na otocima, no na moru ih možemo sjajno iskoristi

Na predstavljanju studije nazočnima se uvodno obratio državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić:

- Svi smo svjesni činjenice da se Hrvatska u svojim strateškim planovima opredijelila za to da naša proizvedena električna energija treba biti obnovljiva, a dodatno želimo postati izvoznici te obnovljive energije. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u protekle je dvije godine izdalo energetskih odobrenja za ukupno 2,5 GW obnovljivih projekata od kojih je 70% za solarne elektrane i tako se približavamo zadanim strateškim ciljevima. No danas smo ovdje zbog vjetroelekrana i sunčanih elektrana na moru. Hrvatska je davno odlučila da neće graditi vjetroelektrane na otocima, no na moru ih možemo sjajno iskoristi i biti još jedan korak bliže našim ciljevima. Studija je prvi korak u nizu studija, rasprava i inicijativa koje će u konačnici rezultirati izradom državnog prostornog plana za morsko područje kao glavni preduvjet za eventualnu buduću realizaciju projekta OIE na moru.

U posljednjih nekoliko godina u Europi raste potreba za OIE na moru kako bi se dostigli ciljevi energetske tranzicije, naročito nakon suočavanja s visokim cijenama plina i struje zbog rata u Ukrajini. Međutim, projekti OIE na moru zbog svoje veličine i složenosti imaju znatno dulje vrijeme gradnje u usporedbi s kopnenim projektima OIE. Stoga je važno krenuti na vrijeme i istražiti najbolje mogućnosti. Poznato je da Hrvatska ima velik potencijal OIE na kopnu, a ova studija pokazuje da je velik i na moru.

- U područjima smanjenog utjecaja na okoliš identificiran je potencijal više od 25 GW vjetroelektrana na moru koje bi Hrvatsku u sljedećem desetljeću mogle pretvoriti u važnog europskog igrača u sektoru obnovljivih izvora energije. U Europi je trenutno 30 GW ukupno instaliranog kapaciteta vjetroelektrana fiksiranih za morsko dno. Kako bi se povećala europska energetska sigurnost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju Hrvatska bi svoj potencijal na moru trebala iskoristiti što prije - rekla je u uvodnom obraćanju Victoria Zinchuk, direktorica EBRD-a za srednju Europu te istaknula:

- Želim zahvaliti svima koji su radili na ovom istraživanju kako bi ukazali na taj potencijal. Da bi se on realizirao potrebno je uključiti sve dionike, tako i lokalnu zajednicu, te provesti regulatorne reforme i omogućiti ulaganja. EBRD, najveći pokretač i financijer obnovljive energije u regiji, spreman je pružiti potporu Hrvatskoj kako u tehničkom tako i u financijskom obliku.

Studija identificirala 29 000 km2 područja za obnovljive izvore energije na moru

Predstavljena studija analizira postojeći okvir i uvjete za razvoj obnovljivih izvora energije na moru te predlaže akcijski plan koji bi pomogao u njihovoj provedbi. U njemu vrlo značajno mjesto ima valjana infrastruktura, kako pučinska tako i popratna kopnena.

- Hrvatska se već suočila s opterećenjem elektroenergetske mreže zbog OIE na kopnu, tako da su ulaganja u kopnenu mrežu nužna i prije i tijekom izgradnje OIE na moru. Trenutačno se razvoj odobalne mreže uglavnom razvija kao radijalna veza OIE na moru. Osim ovih jednonamjenskih rješenja u budućnosti će postojati sve veći broj dvonamjenskih rješenja koja povezuju OIE na moru s više zemalja - rekao je prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te dodao:  

- Početna faza planiranja i razvoja pučinske infrastrukture ovisi o planovima developera, dok kasnije faze planiranja projekta treba preuzeti operator. U pogledu priključnih točaka na kopnu, glavna središta potrošnje električne energije u Hrvatskoj su u kontinentalnom dijelu zemlje, dok je većina novih kopnenih kapaciteta OIE u razvoju u južnoj Hrvatskoj. Trenutačno raspoloživi kapacitet nije prihvatljiv za velike projekte OIE na moru, tako da je nužno povećati raspoložive kapacitete za priključenja OIE s mora na kopnenu mrežu.

Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj locirao je područja Jadranskog mora pogodna za razvoj tehnologija obnovljivih izvora energije na moru – prvenstveno vjetroelektrana, ali i plutajućih fotonaponskih elektrana, sagledavajući pritom brojne aspekte kako bi njihov razvoj bio prihvatljiv za prirodu i okoliš.

Zoran Poljanec, voditelj projekata u OIKON-u je u vezi toga istaknuo:

- Kako bi se maksimalno iskoristile zone za OIE na moru, predlaže se da se projekti vjetroelektrana na moru razvijaju zajedno s plutajućim fotonaponskim elektranama te da se povežu s drugim djelatnostima, kao što su proizvodnja vodika i marikultura. Uzimajući u obzir zone niskog i srednjeg utjecaja ova je studija identificirala 29 000 km2 područja za obnovljive izvore energije na moru, od čega središnji i južni dio Jadrana imaju više od 26.000 km2 potencijalno raspoloživog područja. Zbog većih dubina mora na ovom području budući razvoj fokusirao bi se na plutajuće vjetroelektrane i plutajuće fotonaponske elektrane. Ove površine naravno treba uzeti kao usmjeravajuće vrijednosti jer će se svaki pojedini zahvat obnovljivih izvora energije morati detaljno analizirati na projektnoj razini uz sveobuhvatna istraživanja i praćenja stanja morskog okoliša. Ovaj plan vrijedan je temelj za buduće planiranje i identifikaciju područja prikladnih za korištenje tehnologija obnovljivih izvora energije u Jadranskom moru, utirući put održivom rastu i zelenijoj budućnosti.

Sektor brodogradnje preusmjeriti u proizvodnju vjetroagregata

Da je održivi rast izuzetno važan te da ga treba imati na umu prilikom planiranja i razvijanja projekata na moru potvrdila je i Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka, naglašavajući pri tome potrebu uključivanja lokalnih zajednica:

- Razvoj projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je neupitan, pitanje je načina na koji ćemo svi zajedno sudjelovati u razvojnom procesu. Hrvatska ima potencijal za proizvodnju obnovljivih izvora energije na kopnu i moru, ali treba ih koristiti na održiviji način. Naime, osim financijskog benefita, koji nam je na žalost često primaran i jedino bitan, nužno je sagledati širi utjecaj poslovnih i svakodnevnih aktivnosti te u kalkulacije i planove, uz okolišne studije i analize, uključiti građane, lokalne zajednice i poslove na koji će razvoj ovakvih projekata imati utjecaj. Uključivanje svih dionika na transparentan i inkluzivan način je jednako ključno za postizanje nacionalnih prioriteta kao i uzimanje u obzir ekoloških i društvenih utjecaja te sveukupan doprinos održivom gospodarskom razvoju. Akcijskim planom za razvoj OIE projekata na moru, istraženi su postojeći modeli razvoja i uključivanja zajednica u Europi te predložene strategije i alati za edukaciju, razvoj poslovnih modela i jačanje suradnji.

Prepoznavanje važnosti uključivanja svih dionika temelj je uspješnog razvoja OIE bez obzira jesu li u pitanju projekti na kopnu ili moru. OIEH je svojom kontinuiranom suradnjom s EBRD-om dokazao da uvijek pristupa ozbiljno i s uvažavanjem svih segmenata pri razvoju svakog novog megavata obnovljive energije.

Maja Pokrovac, direktorica OIEH, na kraju predstavljanja Akcijskog plana za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj istaknula je:

- Povećanje OIE na moru moguće je iskoristiti za rast nacionalnog gospodarstva. Brojne hrvatske tvrtke već su ostvarile suradnju sa znanstvenom i akademskom zajednicom na području proizvodnje opreme, instalacija i drugih komponenti za OIE na kopnu. Tako bi se, primjerice, u budućnosti sektor brodogradnje mogao povezati s razvojem OIE na moru jer hrvatska brodogradilišta imaju proizvodne kapacitete koji mogu podržati gradnju i montažu vjetroagregata na moru. Da bi OIE na moru dosegli puni zamah i učinkovitost uz niže troškove i smanjeni utjecaj na okoliš, potrebno je provoditi daljnja istraživanja i razvoj inovacija. Ponosni smo što su u izradi ove studije sudjelovali stručnjaci Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, OIKON – instituta za primijenjenu ekologiju i Pokreta otoka te svojim znanjem doprinijeli ovom istraživanju. OIEH uvijek naglašava kako Hrvatska može postići ciljeve energetske samodostatnosti, a megavati vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana na moru sigurno mogu doprinijeti tome. Ova studija pokazat će kako to učiniti na najbolji način.

Rezultat dosadašnje suradnje EBRD i OIEH su tri izrađene studije. Pri kraju je i izrada četvrte, Studije o potencijalu korištenja sunčeve energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodne akvakulture te projekt na temu edukacije za radna mjesta u sektoru sunčanih elektrana.

D.G.