HRVATSKA TRAŽI 500 LIJEČNIKA! Najtraženija zanimanja i dalje konobari, kuhari, čistačice i trgovci

Ožujak je donio prvo znatnije smanjenje broja nezaposlenih za približno 5 tisuća u odnosu na kraj veljače, a ako je suditi prema slobodnim radnim mjestima koja su prijavili poslodavci, najtraženija su zanimanja i dalje konobari, kuhari, čistačice i trgovci!

U prva dva ovogodišnja mjeseca tvrtke i javne ustanove prijavile su 32 tisuće slobodnih radnih mjesta – što je deset tisuća radnih mjesta manje nego u istom razdoblju prošle godine – te u tom razdoblju zaposlile oko 18 tisuća osoba. Samo u veljači, primjerice, najveći broj slobodnih radnih mjesta (oko 4 tisuće) pristigao je iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koji se oprezno priprema za sezonu te zasad više traži i razgovara nego što zapošljava, piše Večernji list.

Broj oglasa raste

Odmah nakon ugostitelja slijedi prerađivačka industrija koja je tražila nešto manje od 3 tisuće radnika, a zaposlila oko dvije tisuće, zatim građevinarstvo koje je imalo više od dvije tisuće otvorenih pozicija, a uspjeli su zaposliti njih 900. Obrazovani sektor je u siječnju i veljači tražio dvije tisuće osoba, a zaposlio tisuću. Među djelatnostima koje su tražile osobu više bile su i zdravstvena zaštita te socijalna skrb koje bi, sudeći prema oglasima, odmah mogle zaposliti oko 4 tisuće zdravstvenih radnika i njegovatelja, kad bi ih našli. Broj nezaposlenih spustio se ovaj tjedan na oko 157 tisuća, a s jučerašnjim danom poslodavci su oglasili oko 19 tisuća slobodnih pozicija te se broj novih oglasa i traženih radnika iz dana u dan lagano povećava. Manje je to nego prije, ali opet nagovještava da nije sve zamrlo.

– Velike nade su se polagale u ovu godinu i početak oporavka, no nisam optimističan, situacija oko nas je loša, pa je pitanje što će biti s putovanjima i turizmom. U obnovi se krije veliki potencijal, nešto novca ima, investicije su izvjesne i moguće, no tek ćemo vidjeti koliki će impuls iz tog dijela doći na tržište rada – komentirao je Davorko Vidović, savjetnik za tržište rada HGK.

Kako na domaćoj burzi uglavnom nema raspoloživih radnika za rad na građevini, radnici se traže izvan hrvatskih granica, na Kosovu, u Makedoniji, Ukrajini i nekim azijskim državama. Zanimljivo je da uz zidare i ostale majstore, tvrtke na burzi traže i gotovo 170 inženjera građevine, a jednako tako otvoreni su natječaji za 130 inženjera strojarstva, 92 inženjera elektrotehnike te 60 arhitekata.

Više zaposlenih u IT sektoru

– Živimo u neizvjesnim vremenima, no i dalje jedan dio djelatnosti normalno posluje što sugerira da će postojati potreba za novim radnim mjestima. IT sektor ima svoje kanale zapošljavanja mimo državne burze, robni izvoz je u relativno malom padu, građevinski sektor raste. Je li to razlog za optimizam, ne znam, ali svakako veseli da je u zadnjem kvartalu prošle godine došlo do znatnog rasta investicija, kaže Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca.

Gledaju li se profesije s fakultetskom diplomom, najveća potražnja i dalje vlada za liječnicima opće prakse, kojih se u siječnju i veljači tražilo više od 500, no trajala je potraga i za više od 70 liječnika specijalista, 50 zubara i četrdesetak farmaceuta. Ekonomisti su najbrojnija skupina nezaposlenih s fakultetskom diplomom i za njih je bilo otvoreno nešto manje od 500 slobodnih radnih mjesta, a raspisan je natječaj i za zapošljavanje 230 pravnika.

U obrazovnom sustavu tražio se odgajatelj ili odgajateljica više u vrtićima, i to njih više od 700 tijekom prva dva mjeseca. Inače, fakultetsku diplomu ima oko 25 tisuća nezaposlenih, njih 14 tisuća ima fakultet i magisterij, a oko 11 tisuća prvi stupanj ili višu školu.

– Ne zvuči mi pretjeramo optimistično to što je država jedan od vodećih poslodavaca koji generira radna mjesta bilo zbog zamjena za bolovanja ili umirovljenja. Trenutačno se u privatnom sektoru radna mjesta čuvaju kroz potpore, ali postoje granice do kojih i država može ići – pesimističan je Vidović.

Inače, u odnosu na isto razdoblje prošle godine trenutačno je u građevini oko 6 tisuća zaposlenih radnika više nego lani. Oko dvije tisuće osoba je više u IT sektoru i komunikacijama te oko 1,7 tisuća u obrazovanju. S druge strane, prerađivačka industrija zapošljava oko tri tisuće radnika manje, trgovina blizu 5 tisuća, a ugostitelji i hoteli u minusu su za oko 6,5 tisuća radnika, javlja Večernji.

I.B.