Hrvatske znanstvenice potvrdile uspješnu prilagodbu fitoplanktonskih vrsta na klimatske promjene u Sjevernom Jadranu

Sjeverni Jadran se mijenja i postaje sve topliji. Znanstvenice IRB-a su istraživale kako se jedna od zastupljenijih vrsta fitoplanktona prilagođava ovoj promjeni i otkrile da se dobro snalazi pri višim temperaturama.

Istražujući uvjete prilagodbe mikroalgi kremenjašica Chaetoceros curvisetus i Chaetoceros pseudocurvisetus znanstvenice iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (IRB), u suradnji sa znanstvenicama iz Centra za istraživanje mora u Rovinju IRB-a, došle su do novih spoznaja važnih za razumijevanje mehanizama prilagodbe i preživljavanja ovih mikroalgi u uvjetima rasta pri višim temperaturama. Rezultati su objavljeni u uglednom časopisu 'Limnology and Oceanography' u otvorenom pristupu.

'Globalno zagrijavanje značajno mijenja mora i život u moru kroz brojne neizravne promjene koje uključuju smanjenu topljivost ugljik-dioksida (koji je potreban fitoplanktonu za fotosintezu), zakiseljavanje, deoksigenaciju, povećanu stratifikaciju koja smanjuje miješanje vodenog stupca te doprinosi oligotrofikaciji odnosno smanjenju hranjivih soli gornjeg vodenog stupca i smanjenju termohalinske cirkulacije - objašnjava dr.sc. Blaženka Gašparović, voditeljica Laboratorij za biogeokemiju mora i atmosfere IRB-a.

Razumijevanje učinaka klimatskih promjena na morski fitoplankton od neosporne je važnosti. Budući da je fitoplankton osnova hranidbenog lanca, više trofičke razine u oceanima i morima u budućnosti će ovisit o vrstama fitoplanktona koji će se uspješno aklimatizirati i prilagoditi globalnoj promjeni.

Utjecaj globalne promjene vidljiv je i u sjevernom Jadranu. Ljetne temperature se približavaju 30 °C, a povremeno je i prelaze, a oligotrofikacija je napredovala.

Globalne promjene uzrokuju promjene u sastavu fitoplanktona koje mogu imati značajan utjecaj na funkcioniranje cijelog ekosustava. Različite vrste fitoplanktona različito reagiraju na klimatske promjene, a neke će se vrste bolje prilagoditi promjenama.

U ovom istraživanju znanstvenice su obuhvatile analizu okolišnih uzoraka koji su prikupljeni u sjevernom Jadranu od 1986. do 2017. godine, te laboratorijske eksperimente rasta dijatomeje C. pseudocurvisetus na različitim temperaturama.

Dugogodišnje terensko istraživanje je pokazalo kako se C. curvisetus i C. pseudocurvisetus uspješnije prilagođavaju klimatskim promjenama u odnosu na druge vrste.

Ukupna brojnost fitoplanktona je značajno smanjena nakon 2003. godine kada je zabilježen značajan porast temperature u sjevernom Jadranu, dok je brojnost C. curvisetus i C. pseudocurvisetus ostala nepromijenjena, te je njihov doprinos u ukupnoj zajednici značajno porastao.

Terenska istraživanja su otkrila kako ove dijatomeje imaju dvije strategije prilagodbe rasta na višim temperaturama - promjenu u vremenu velike brojnosti i cvjetanja u površinskom sloju i uspješno cvjetanje u dubljim slojevima tijekom toplih mjeseci.

- S druge strane, laboratorijska istraživanja rasta C. pseudocurvisetus na različitim temperaturama od 10 do 30 °C, otkrile su jadan od biokemijskih mehanizama kako se ova dijatomeja prilagođava rastu na višim temperaturama, a to su promjene u sastavu masnih kiselina fosfolipida, koji su glavne molekule koje služe za izgradnju staničnih membrana'', navodi posljedoktorandica dr. sc. Ivna Vrana Špoljarić, poslijedoktorandica u Laboratoriju za biogeokemiju mora i atmosfere IRB-a.

Ovo zanimljivo dugoročno terensko istraživanje i kratkoročni laboratorijski eksperimenti pokazuju kako su morske dijatomeje C. curvisetus i C. pseudocurvisetus potencijalni globalni pobjednici koji imaju sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama, javljaju iz Instituta Ruđer Bošković.

I.G.