Hrvatski konzorcij gradit će šest brodova za pomorsku hitnu pomoć

Ako se nešto nepredviđeno ne dogodi, hrvatski brodograditeljski konzorcij u kojem su Iskra brodogradilište 1 iz Šibenika i Tehnomont iz Pule te inženjersko projektna tvrtka Metal Shark Croatia iz Rijeke, svojom ponudom na natječaju za gradnju šest brzih brodova za pomorsku hitnu pomoć nadmašit će međunarodnu konkurenciju i nametnuti se kao najbolja opcija za realizaciju tog projekta, piše Slobodna Dalmacija.

Sredstva za gradnju brodova hrvatske pomorske hitne pomoći koji će biti stacionirani u Dubrovniku, Supetru na otoku Braču, Šibeniku, Zadru, Rabu i Malom Lošinju, najvećim dijelom, čak 85 posto, dolaze iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija Europske unije, a preostali dio iz proračuna Republike Hrvatske, odnosno sredstava kojima raspolaže Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje provodi natječaj.

Na natječaj vrijedan 66 milijuna kuna koji je raspisalo Ministarstvo zdravstva, pristigle su tri ponude.

Talijansko brodogradilište Cantiere Navale Vittoria, kako se neslužbeno iz dobro upućenih izvora saznaje, ponudilo je 82,4 milijuna kuna. Hrvatski konzorcij ponudio je 61,1 milijun a zajednice ponuditelja Global grupe iz Dubrovnika koja je preuzela nekadašnji Greben iz Vela Luke i nizozemskog KD Workboats 56,5 milijuna kuna.

Iz Ministarstva zdravstva su odgovorili kako su u fazi pregleda i ocjene ponuda i da sukladno zakonskim odredbama nisu u mogućnosti iznositi podrobnije detalje do donošenja Odluke.

Po svemu sudeći, ponuda talijanskog brodogradilišta Cantiere Navale Vittoria ne zadovoljava uvjete natječaja jer je probila financijsku visinu ponude. Zanimljivo je da bi ta ponuda bila prihvatljiva samo u slučaju da su bili jedini ponuđač. Možda su i računali s tim. Budući da bi ponuda trećeg ponuđača, zajednice ponuditelja Global grupe i nizozemskog KD Workboats, također trebala otpasti jer nisu uspjeli ishoditi bankovno jamstvo za ozbiljnost ponude, izgledno je da će brodovi hrvatske pomorske hitne pomoći graditi hrvatski konzorcij jer jedino njihova ponuda ispunjava sve uvjete.

Ponuda hrvatskog konzorcija može otpasti jedino iz tehničkih razloga što nije realno očekivati. Naime, šibensko brodogradilište Iskra brodogradilište 1 i pulski Tehnomont imaju veliko iskustvo u gradnji brodova posebno u aluminiju. Tehnomont ima 300 zaposlenih, a 110 ih radi u njihovom brodogradilištu dok Iskra brodogradilište 1, odnosno bivši NCP, iz Šibenika, ima 175 zaposlenih.

– Povezivanje Iskra brodogradilište 1i Tehnomonta, logičan je i poslovno opravdan potez. Oba su brodogradilišta kvalitetom, iskustvom i tehnološkom osposobljenošću dokazala na zahtjevnom međunarodnom tržištu gradeći brodove koji ispunjavaju i najzahtjevnije uvjete i standarde. Dijelit ćemo tehnološka znanja i iskustva, a zajednička gradnja omogućit će nam da optimalno rasporedimo naše kapacitete i uskladimo gradnje koje imamo u tijeku s rokovima za isporuku brodova Ministarstvu zdravstva. Svako će brodogradilište graditi po tri broda – kaže Roko Vuletić, direktor Iskra brodogradilišta 1.

Vuletić je mišljenja da EU fondovi, pa i ove 22 milijarde eura koje su na raspolaganju Hrvatskoj, imaju smisla, ako hrvatske kompanije odrade veći dio posla.

– To je velika prilika posebno za nas brodograditelje jer, ako Hrvatska išta zna napraviti – to je brod. Naš konzorcij koji je udružena hrvatska pamet, znanje, tehnologija i iskustvo, poruka je da znamo i možemo nositi se s konkurencijom na globalnoj razini. Osim toga naša je komparativna prednost iskustvo gradnje brodova od aluminija, do sada smo izgradili preko 100 aluminijskih brodova za Norvešku – kaže Vuletić.

Aleš Ekar, direktor Iskra brodogradilište 1 Šibenik, vidi u konzorciju koji je bitno povećao konkurentnost kompetitivne prednosti oba tehnološki visoko specijalizirana brodogradilišta, velik potencijal za uspješno natjecanje za gradnju brodovima te vrste i na ostalim tržištima.

– Riječ je o dugoročno opravdanoj strategiji koja uz tehničku specijalizaciju može bitno poboljšati naše poslovanje. Siguran sam, da ovo može biti dobar primjer kako se mogu učinkovito crpiti kohezijska sredstva Europske unije te imati višestruku korist od njih – istaknuo je Ekar.

Ekar dodaje kako će Hrvatska zahvaljujući sredstvima EU dobiti neophodnu flotu brodova pomorske hitne pomoći a istovremeno će osigurati posao za hrvatska brodogradilišta te stvoriti temelje za razvoj domaće inženjerske struke i tehnoloških znanja.

Tomislav Smirčić, član uprave Tehnomonta ističe kako su napravili pravu stvar podnoseći zajedničku ponudu.

– Imamo popunjene sve proizvodne kapaciteta i teško bismo mogli sami izgraditi svih šest brodova, a ovako ćemo posao podijeliti. Osim toga nije dobro da mi budemo jedan drugome konkurencija kod ovakvih poslova i međusobno rušimo cijene. Što se tiče nas, mi imamo sve potrebne reference za ovaj posao jer imamo puno iskustva s gradnjom patrolnih čamaca različite dužine. Osim toga, gradimo i brodove od aluminija za naručitelje iz Norveške. Naša ponuda se cjenovno uklapa, imamo odlične reference, a vjerujem i da će Ministarstvu biti bitno i to što bit to bio pravi hrvatski proizvod od projekta do porinuća – ističe Smirčić.

Vlasnik Global Grupe iz Dubrovnika koja je preuzela velolučko brodogradilište Greben u stečaju kaže da ima zahvaljujući suradnji sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje najbolji projekt broda i da mu je ponuda financijski najpovoljnija. Međutim, priznaje da nije uspio ishoditi jamstvo što je bio uvjet natječaja.

Tehničke karakteristike

Natječajnom dokumentacijom predviđena je gradnja brodova koji sutehnički i maritimnim svojstvima identični spasilačko – potražnim brodu i brodu za nadzor sigurnosti plovidbe – uz dodatnu zadaću hitnogmedicinskog prijevoza, kakve je talijansko brodogradilište Cantiere Navale Vittoria 2017. izgradilo za Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a koriste ih lučka kapetanija i pomorska policija u Zadru.

Dužine je 14,25 a širina 4,63 m te istisnine 22 tone. Brodicu pokreću dva pogonska motora. Konstrukcijom i opremom brodice moraju imati sljedeće značajke:neograničeno područje plovidbe, obavljanje zadaća pri maksimalnom stanju mora 6, pri visini valova 4 do 6 m i brzini od 15 čvorova, mogućnost vraćanja broda iz preokrenutog stanja tzv. self- righteningom.

Maksimalna trajna brzina od 35 čvorova koja se postiže s 80 posto snage pogonskih strojeva a postizanje maksimalne trajne brzine 5 minuta od pokretanja pogonskih strojeva i to bez utjecaja na njihove karakteristike i period održavanja. Minimalni doplov brodice: 400 nautičkih milja.

D.G.