HRVATSKI RT HORN Od sad uživo kroz kameru visoke rezolucije

ROGOZNICA – Jučer je na AMP Punta Planka smještenoj na rtu Ploča, najisturenijem dijelu naše obale prema Italiji, koja je zbog otvorenosti jedna od najvjetrovitijih lokacija na Jadranu, izvršen polugodišnji remont opreme uz izmjenu postojeće kamere znatno kvalitetnijom rezolucije 8Mpx.

Uz ovu kameru u planu je postavljanje još jedne kamere kojom će se dobiti cijeli horizont, od jugoistoka do zapada, čime će se uz meteorološke podatke sa postaje koji se mogu pratiti u realnom vremenu krajnjem korisniku, osobito lokalnim stanovništvu i ribarima, omogućiti dobivanje točne percepcije vremena na lokaciji koja je često izložena orkanskim udarima juga i tramontane. Vrlo važan segment ovog nadzora će biti i praćenje pojave pijavica i olujnih sustava na moru po kojem je ovaj akvatorij poznat, a javnim službama u praćenju prometa i stanja na moru, piše Dalmacija danas.

Podsjetimo se da je ovaj projekt i meteorološki sustav s panoramskom kamerom financirala Općina Rogoznica, a u projekt se uključila i TZ Rogoznica koja putem prekrasne panoramske slike Punta Planke i Rogoznice promovira lokaciju te time potiče dodatnu turističku valorizaciju lokacije i zanimanje turista za ljetovanje i posjet krajnjem jugu Šibensko-kninske županije. Postaju je postavila udruga Šibenik Meteo.

Slike s kamere Punta Planka možete pratiti klikom na ovaj link.

Čudesna i tajanstvena Punta Planka

Dva kilometra jugoistočno od Rogoznice nalazi se rt Planka (rt Ploča ili Pločica) najistureniji dio istočne obale Jadranskog mora koji zemljopisno i klimatski dijeli Jadran na sjeverni i južni. To je mjesto na kojem se snažno sudaraju sjeverni i južni vjetrovi, ciklone i anticiklone, morske struje. Na njemu se lome najveći valovi Jadranskog mora i vladaju najtiše bonace koje se mogu zamisliti. Sve to stvara gigantski prirodni spektakl koji se ne propušta jer nešto slično nije moguće vidjeti i doživjeti nigdje drugdje.

Taj rt dramatično djeluje na vremenske prilike u Dalmaciji, a posebno u Rogoznici na čijem području zbog njegovog utjecaja tijekom tri ljetna mjeseca padne svega oko 60 milimetara kiše, gotovo tri puta manje nego u susjednim gradovima Splitu i Šibeniku.

Rt Ploča, odnosno Punta Planka, poznata je razdjelnica vjetrova na Jadranu. Najistureniji je to dio obale prema otvorenom moru Jadrana, pa ne čudi da je upravo to jedno od najizloženijih područja obale snažnim vjetrovima s mora. Vrlo često upravo ova točka na Jadranu dijeli jugo od bure.

Rt Planku i njegovu ćud spominju u najstarijim sačuvanim opisima istočne obale Jadrana. Grčkim pomorcima bio je pod imenom Diomedov rt poznat i prije 6. stoljeća pr. K. Homer u “Ilijadi” daje naslutiti da je do njega nakon Trojanskog rata doplovio i sam Diomed, jedan od najvećih junaka grčke mitologije, a grčki povjesničar Timej već je u 4. stoljeću pr. K. opisao neobične prirodne anomalije koje izaziva. Njegov opis vremenskih prilika nad Diomedovim rtom spada među najstarije opise neke meteorološke pojave u europskoj kulturi. O Diomedovom rtu u 3. stoljeću pr. K pisao je i grčki učenjak, otac zemljopisa, astronom i matematičar Erastoten, tu se događa i jedna od važnih epizoda epa o Argonautima, a u 1. stoljeću spominje ga Plinije Stariji u “Prirodoslovlju”, prvom enciklopedijskom djelu europske kulture.

Za Puntu Planku vezano je i jedno od čuda koja se pripisuju kršćanskom svecu Ivanu Trogirskom, trogirskom biskupu iz 11. stoljeća. Prema legendi on je nakon brodoloma kod rta Planka hodajući po valovima spasio život kralju Kolomanu i svim mornarima. U spomen na njega i njegova čudesna djela tu je 1324. godine izgrađena zavjetna crkva.

Crkvica sv. Ivana smještena je na rtu Planka, u pustom krševitom krajoliku te je zaštićena sakralna baština. Crkvica je orijentirana u pravcu istok–zapad, pravokutnog je oblika u tlocrtu s polukružnom apsidom, a pred apsidom se nalazi jednostavan oltar na jednoj nozi. Crkvica ima obilježja gotičkog stila, koji se očituje u prelomljenom obliku svoda, a na romaničku tradiciju ukazuju masivne pojasnice, a na još starije predromaničke tradicije upućuje raščlanjenje zidova u unutrašnjosti s plitkim lukovima između lezena. Masivni oblik, debljina zidova, zidani su u prilikama: iako je crkvica udaljena više od deset metara od mora, ipak do nje dopiru valovi, tako da je izložena razornom djelovanju posolice.

Dalmacija danas