HRVATSKI RT HORN Pogledajte snimke strahovitog juga na sredini Jadrana

Crveni meteoalarm na snazi je za gotovo cijeli Jadran, što znači da je vrijeme iznimno, a na nekim mjestima i po život opasno. Iznimka nije ni Punta Planka ili rt Ploča, kojoj su s one sigurnije strane pristupili Crometeo lovci na Oluje da bi snimili ove fantastične prizore.  

DHMZ upozorava na mjestimične udari juga, tijekom dana na sjevernom Jadranu u okretanju na buru, a prema večeri na srednjem i južnom te na otvorenom moru sjevernog Jadrana na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar 35-60 čvorova. More mjestimice 5-6. Ponegdje su moguće nevere.

Niz je upozorenja za pomorce, nautičare, vozače, ali i stanovnike otoka, jer na većini Jadrana pomorski promet je doslovno paraliziran.

Crometeo lovci na oluje najavljeno olujno jugo pošli su snimiti na poznatoj razdjelnici vjetrova na Jadranu, Punti Planki kraj Rogoznice. Ova točka obični predstavlja granicu bure i juga, dijeli Jadran na sjeverni i južni, a radi se o najisturenijem dijelu kopna prema otvorenom moru.

Ne čudi stoga da je upravo Punta Planka ili rt Ploča izrazito vjetrovita točka koja predstavlja pravi raj za ljubitelje visokih valova.

- Više desetaka puta bio sam na ovoj lokaciji za vrijeme olujnog juga. No nikada do danas nisam doživio da morska pjena prelazi cijeli poluotok i da nismo sigurni niti iza zidina crkvice - kazao je za Dalmaciju danas Sebastian Galić.

Dio atmosfere s lova na jugo i valove pogledajte u videu.

Čudesna i tajanstvena Punta Planka

Dva kilometra jugoistočno od Rogoznice nalazi se rt Planka (rt Ploča ili Pločica) najistureniji dio istočne obale Jadranskog mora koji zemljopisno i klimatski dijeli Jadran na sjeverni i južni. To je mjesto na kojem se snažno sudaraju sjeverni i južni vjetrovi, ciklone i anticiklone, morske struje. Na njemu se lome najveći valovi Jadranskog mora i vladaju najtiše bonace koje se mogu zamisliti. Sve to stvara gigantski prirodni spektakl koji se ne propušta jer nešto slično nije moguće vidjeti i doživjeti nigdje drugdje.

Taj rt dramatično djeluje na vremenske prilike u Dalmaciji, a posebno u Rogoznici na čijem području zbog njegovog utjecaja tijekom tri ljetna mjeseca padne svega oko 60 milimetara kiše, gotovo tri puta manje nego u susjednim gradovima Splitu i Šibeniku.

Rt Ploča, odnosno Punta Planka, poznata je razdjelnica vjetrova na Jadranu. Najistureniji je to dio obale prema otvorenom moru Jadrana, pa ne čudi da je upravo to jedno od najizloženijih područja obale snažnim vjetrovima s mora. Vrlo često upravo ova točka na Jadranu dijeli jugo od bure.

Rt Planku i njegovu ćud spominju u najstarijim sačuvanim opisima istočne obale Jadrana. Grčkim pomorcima bio je pod imenom Diomedov rt poznat i prije 6. stoljeća pr. K. Homer u “Ilijadi” daje naslutiti da je do njega nakon Trojanskog rata doplovio i sam Diomed, jedan od najvećih junaka grčke mitologije, a grčki povjesničar Timej već je u 4. stoljeću pr. K. opisao neobične prirodne anomalije koje izaziva. Njegov opis vremenskih prilika nad Diomedovim rtom spada među najstarije opise neke meteorološke pojave u europskoj kulturi. O Diomedovom rtu u 3. stoljeću pr. K pisao je i grčki učenjak, otac zemljopisa, astronom i matematičar Erastoten, tu se događa i jedna od važnih epizoda epa o Argonautima, a u 1. stoljeću spominje ga Plinije Stariji u “Prirodoslovlju”, prvom enciklopedijskom djelu europske kulture.

Za Puntu Planku vezano je i jedno od čuda koja se pripisuju kršćanskom svecu Ivanu Trogirskom, trogirskom biskupu iz 11. stoljeća. Prema legendi on je nakon brodoloma kod rta Planka hodajući po valovima spasio život kralju Kolomanu i svim mornarima. U spomen na njega i njegova čudesna djela tu je 1324. godine izgrađena zavjetna crkva.

Crkvica sv. Ivana smještena je na rtu Planka, u pustom krševitom krajoliku te je zaštićena sakralna baština. Crkvica je orijentirana u pravcu istok–zapad, pravokutnog je oblika u tlocrtu s polukružnom apsidom, a pred apsidom se nalazi jednostavan oltar na jednoj nozi. Crkvica ima obilježja gotičkog stila, koji se očituje u prelomljenom obliku svoda, a na romaničku tradiciju ukazuju masivne pojasnice, a na još starije predromaničke tradicije upućuje raščlanjenje zidova u unutrašnjosti s plitkim lukovima između lezena. Masivni oblik, debljina zidova, zidani su u prilikama: iako je crkvica udaljena više od deset metara od mora, ipak do nje dopiru valovi, tako da je izložena razornom djelovanju posolice.

Slike uživo s kamere Punta Planka možete pratiti klikom na ovaj link.

D.G.