Inflacija u travnju pala na 3,7 posto

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u travnju je iznosila 3,7 posto na godišnjoj razini, odnosno bila je manja nego u ožujku kada je iznosila 4,1 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS) svoju prvu procjenu.

Ministar gospodarstva Damir Habijan, istaknuo je da je mjesečni pad cijena energije za 1,1 posto, a što se tiče porasta cijena usluga za 6,3 posto na godišnjoj razini, drži da je tome sigurno pridonio porast cijena smještaja u turizmu.

Ponovio je kako je Europska komisija za Hrvatsku prognozira inflaciju u 2024. godini od 2,5 posto, a u 2025. dva posto na godišnjoj razini. Siguran je da će to biti ostvareno.

Naglasio je da se za sada ne razmišlja o micanju mjera vezanih uz izračun cijena goriva, a rekao je i da se ne razmišlja o ukidanju mjera cjenovnih ograničenja za pojedine prehrambene proizvode.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7 posto, dok su u odnosu na ožujak (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7 posto.

To je pad godišnje stope inflacije u odnosu na ožujak, kada je iznosila 4,1 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), usluge su poskupjele za 6,3 posto, hrana, piće i duhan 4,5 posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije dva posto, a energija 1,1 posto.

Porast cijena na mjesečnoj razini procijenjen je za industrijske neprehrambene proizvodi bez energije, za 1,2 posto, usluge, za 0,7 posto te hranu, piće i duhan, za 0,7 posto. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pala cijena energije, za 0,4 posto.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) koji je u utorak objavio Eurostat, procijenjena godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u travnju je 4,7 posto, što je druga najveća u eurozoni nakon Belgije koja ima 4,9 posto, prenosi HRT.

Prosječna godišnja stopa inflacije u eurozoni u travnju procijenjena je na 2,4 posto.

Potrošačke cijene u eurozoni porasle su u travnju istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, a u Hrvatskoj njihov rast bio je gotovo dvostruko snažniji od prosjeka u zoni primjene zajedničke europske valute, pokazali su u utorak izračuni europskog statističkog ureda.

U travnju je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 2,4 posto, kao i u ožujku, pokazuju procjene europskog statističkog ureda. U istom mjesecu prošle godine dosezala je čak sedam posto.

Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u travnju porasle za 0,6 posto. U ožujku uvećane su za 0,8 posto. Najviše su u travnju na godišnjoj razini porasle cijene usluga, za 3,7 posto, nakon 4-postotnog rasta u ožujku.

Svježa hrana ponovo je poskupjela, za 1,3 posto

U ožujku bila je pojeftinila prvi puta od lipnja 2021. godine, i to za 0,5 posto, prema revidiranom podatku.

Cijene energije pale su i u travnju, za 0,6 posto, ali osjetno blaže nego u ožujku kada su bile niže za 1,8 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.

Kada se isključe energija i svježa hrana, godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je u travnju 2,8 posto i bila je za 0,3 postotna boda niža nego u ožujku.

Najviše su u travnju na godišnjoj razini porasle cijene u Belgiji, za 4,9 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Slijedi Hrvatska s rastom potrošačkih cijena u travnju, mjerenim HICP-om, za 4,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, izračunao je Eurostat. U ožujku uvećane su za 4,9 posto, najsnažnije u eurozoni.

U prošlogodišnjem travnju godišnja stopa inflacije dosezala je 8,9 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj u travnju za jedan posto, gotovo isto kao i u ožujku, kada su bile više za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku pokazuje pak da su cijene u Hrvatskoj u travnju porasle za 3,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Na mjesečnoj razini uvećane su po DZS-u za 0,7 posto, pokazuju u utorak objavljene prve procjene.

U skupini zemalja eurozone s najizrazitijim rastom potrošačkih cijena u travnju, mjerenim HICP-om, slijede Španjolska i Austrija sa stopom inflacije od 3,4 posto.

Najblaži rast cijena ponovo su bilježile Litva i Finska, za 0,4, odnosno 0,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, pokazuju Eurostatove tablice.

Ono po čemu se od početka godine razlikujemo od prosjeka europodručja je duplo brži rast cijena usluga.

- On je najvećem dijelom zapravo potican snažnim rastom plaća. Znamo da će one i ove godine realno rasti šest posto i po tome smo rekorderi u Europskoj uniji i u europodručju. Kad god da plaće rastu kao u Hrvatskoj značajno iznad rasta produktivnosti, onda to zapravo pogoduje rastu i inflacije - rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, prenosi HRT.

- Prije svega usluge su radno intenzivne pa se u većoj mjeri u cijeni finalnih usluga osjeća porast plaća, a s druge strane imamo vrlo naglašenu ili robusnu inozemnu i domaću potražnju u segmentu ugostiteljskih i smještajnih usluga - rekao je Gordi Sušić, direktor Direkcije za ekonomske analize HNB-a.

Unatoč usporavanju inflacije na snazi i dalje ostaju Vladina ograničenja cijena za 30 proizvoda te reguliranje cijena naftnih derivata. Sljedećih mjeseci trebat će i dalje pratiti kako će rast plaće utjecati na rast inflacije u Hrvatskoj i europodručju.

Ako će plaće rasti ovim tempom onda to znači da centralne banke vjerojatno neće postići svoj cilj spuštanja, odnosno, bolje rečeno, stabilizacije inflacije na razini od oko dva posto, što na neki način može i pomaknuti očekivani tajming spuštanja kamatnih stopa, kaže Stojić.

- Kada je riječ o budućim kretanjima, mi u nekoliko narednih mjeseci očekujemo daljnje slabljenje prošlih inflatornih šokova, očekujemo povoljne bazne učinke, zbog čega bi se inflacija u narednih nekoliko mjeseci trebala nastaviti usporavati - kaže Sušić.

I.N.