Invazivne su vrste velika prijetnja Jadranu kakvog poznajemo. Ovaj je rak jedna od najvećih!

Prirodno područje plavog raka su obale zapadnog Atlantika gdje ga se može naći u estuarijima, lagunama i plitkim obalnim vodama s muljevitim i pjeskovitim dnom.

No ,zbog ljudi, njihove aktivnosti i ispuštanja balastnih voda brodova, raširio se on i u mnogim europskim morskim ekosustavima pa ga sve više nalazimo i u nađem Jadranu.

Plavi rak je izrazito prilagodljiva vrsta, otporna na različite uvjete saliniteta i temperature, a sposobnost brzog razmnožavanja omogućila mu je širenje duž cijele jadranske obale.

Projekt Interreg Italija-Hrvatska BlueDiversity okuplja talijanske i hrvatske stručnjake te uključuje lokalnu zajednicu u zaštiti ekosustava Jadrana od invazivnih vrsta. Za očuvanje autohtone populacije riba i drugih morskih organizama, važno je upravo kontinuirano praćenje brojnosti plavoga raka.

Biolog Josip Boban iz Javne ustanove More i krš rekao je za HRT kako je jedan od glavnih ciljeva projekta implementacija održivih ribarskih metoda, kroz primjenu ekološki prihvatljivih zamki za plavog raka.

Boban ističe da projekt promovira i komercijalizaciju plavog raka kao održivog resursa.

- S obzirom na to da je riječ o vrsti koja ima visok reproduktivni potencijal, moguće je imati kontinuirani izlov, što bi reguliralo njegovu brojnost i smanjilo negativni utjecaj na autohtoni ekosustav. Također, lokalnim privrednicima bi dalo priliku da obogate ponudu te ga plasiraju na tržište. Korištenje plavog raka u lokalnim restoranima i turističkim destinacijama pridonosi i održivom turizmu. Kroz edukativne ture i specijalizirane jelovnike, posjetitelji i turisti mogu naučiti o značaju kontrole invazivnih vrsta, ali i o važnosti očuvanja morskih ekosustava - kaže Boban.

Program praćenja plavog raka

- Počinjemo istraživanja te uspostavljamo program praćenja plavog raka, izrazito agresivnog predatora koji se hrani raznim organizmima, što ugrožava autohtone vrste, uključujući i jegulju, strogo zaštićenu vrstu ključnu za stabilnost ekosustava - rekla je biologinja Jelena Kurtović Mrčelićmiz Javne ustanove More i krš.

Partneri projekta iz Italije i Hrvatske okupili se se u Centru za posjetitelje Skrivena Dalmacija u Dugopolju, gdje su analizirali i utjecaj ljudskih aktivnosti i klimatskih promjena na određenim pilot područjima.

Među njima je ušće rijeke Cetine i ihtiološko-ornitološki rezervat Pantan koji su pogođeni negativnim utjecajem urbanizacije, intenzivnog turizma i klimatskih promjena. U Pantanu prodor mora mijenja kemijski sastav vode i ugrožava močvarni ekosustav, dok na ušću Cetine ljudske aktivnosti dodatno otežavaju opstanak lokalnih vrsta, naglasila je.

Plavi rak (Callinectes sapidus), prvi je put zabilježen u Jadranskom moru 1949. godine na sjevernom dijelu Jadrana u vodama pokrajine Abruzzi. Na istočnoj obali Jadrana, prvi nalaz zabilježen je 2004. na području Stonske solane i ušća rijeke Neretve.

Posljednjih desetljeća njegova se populacija u Jadranu naglo povećala, osobito u sjevernom dijelu te ušću Neretve, što negativno utječe na autohtone vrste rakova, školjkaša i riba.

J.T.