Istraživanje ponašanja, pravaca kretanja i brojnosti glavatih želvi i Jadranu

Jedini trajno prisutni morski gmazovi u Jadranu su glavate želve. Kako su ugrožene, istraživanje njihova ponašanja, pravaca kretanja i brojnosti, prioritet su za očuvanje te strogo zaštićene vrste. Upravo je jedno takvo istraživanje tijekom četiri mjeseca ove godine provela Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije u suradnji s Institutom Plavi svijet iz Velog Lošinja.

Nakon stotina i stotina kilometara plovidbe, u šibenskom je akvatoriju uočeno šest glavatih želvi.

Tako skroman broj i nije iznenađenje. Naime, područje srednjega Jadrana za te je morske gmazove preduboko.

- Pa znamo da je sjeverni Jadran najvažnije stanište za njih zato što je dovoljno plitko, to je njima pogodno stanište radi svoje plićine jer mogu lako doći do dna jer zapravo love plijen - kaže za HRT Grgur Pleslić, direktor znanstvenog programa Instituta Plavi svijet.

No, hranom bogato ušće Krke ipak privlači oklopljene morske ljepotice. A zabilježiti baš svaku itekako je bitno, iako ih u našem moru živi i više od 20 tisuća.

- Ta brojka može djelovati onako velika ali isto tako broj stradavanja je jako veliki, znači ovo zapetljavanje u mreže, slučajan ulov, godišnje se mjeri u tisućama jedinki - rekla je ravnateljica Javne ustanove Priroda, Šibensko-kninska županija Anita Babačić Ajduk.

Kako zimi hiberniraju, stradale životinje ponekad se čine uginule. Cilj je istraživača, stoga, uputiti i apel da se baš svaki susret s kornjačama na moru dojavi Centru 112.

- I onda da kroz propisane protokole sudjelujemo i sa službom 112 vatrogascima, ovlaštenim veterinarom, našim nadležnim ministarstvom i akvarijem u Puli - kaže Gušte Cukrov, učenik Gimnazije Antuna Vrančića, Šibenik.

Ondje je do danas zbrinuto i moru vraćeno više od 170 glavatih želvi.

Hrvatska još nije utvrdila zaštitne zone za morske kornjače. No, morat će, jer europski je plan do 2030. dati poseban status trećini morskih staništa, tako i prebivalištima vladarica podmorja.

I.G.