IZAZOVNA GODINA ZA POMORSKI SEKTOR Retrospektiva Ministarstva mora – Butković: “Ulaganja nisu stala!”

Kao i većina ovogodišnjih konferencija i događanja, sada već tradicionalni Dani  pomorstva i unutarnje plovidbe u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, otkazani su zbog nepovoljne epidemiološke situacije u Republici Hrvatskoj. Riječ je o značajnom događanju koje je iz godine i godinu okupljalo sve veći broj sudionika iz sektora pomorstva i unutarnje plovidbe a tradicionalno se održavao oko blagdana Sv. Nikole, zaštitnika hrvatskih pomoraca i brodaraca. Kao i protekle tri godine, Ministarstvo je i ove godine imalo namjeru okupiti ključne aktere i iskazati vrijednost koju pomorstvo i unutarnja plovidba ima za hrvatsko društvo te kroz kvalitetnu raspravu struke i znanosti, iznaći nova i kvalitetna rješenja za napredak i razvoj konkurentnosti pomorske struke.

Činjenica da je cjelokupnu godinu na izmaku obilježila pandemija koronavirusa je itekako vidljiva u pomorskom sektoru koji se nažalost pokazao kao jedan od najpogođenijih. Uzimajući u obzir činjenicu kako se pomorskim prometom odvija gotovo 90% ukupnog svjetskog prometa roba, valjalo je osigurati da se protok roba i dalje nastavi nesmetano odvijati, a u tom postupku, uloga pomoraca je bila ključna i od nemjerljive važnosti.

S obzirom na neočekivanu globalnu situaciju i na prirodu obavljanja pomorskog posla, bilo je nužno poduzeti žurne mjere kojima bismo olakšali položaj u obavljanju posla na zahtjevnom svjetskom tržištu rada. Naime, od gotovo 16.000 pomoraca koji su zaposleni na brodovima u međunarodnoj plovidbi, u trenutku izbijanja ove globalne krize, gotovo 7.000 pomoraca nalazilo se na brodovima diljem svijeta i bili su direktno pogođeni ovog krizom.

– U godini na zalasku, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture poduzelo je niz mjera kako bi obuzdali razmjere pandemije koronavirusa, a za koje vjerujemo da su doprinijele poboljšanju stanja u sektoru ali i statusa hrvatskih pomoraca u ova teška i izazovna vremena za sve nas. Ono što je važno, ulaganja i digitalizacija u niti jednom trenutku nisu zaustavljena, naprotiv, povećana su i ubrzana a sve kako bi se iz krize vratili jači i otporniji – kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković.

Mjere ministarstva za pomoć sektoru

Stoga je Ministarstvo mora prometa i infrastrukture na samom početku pandemije, dalo preporuke i usvojilo nužne smjernice kojima se olakšao nastavak poslovanja ove vrlo važne grane svjetskog gospodarstva, te kako bi se u tom pogledu dodatno osnažio i položaj pomoraca u ova krizna i izazovna vremena, koje je ova ozbiljna ugroza zadesila daleko od svojih domova.

Pri tome je uslijed nemogućnosti organiziranja redovitih smjena, gdje je veći broj pomoraca mogao doći u situaciju da su pred istekom svjedodžbi i ostalih dokumenata, Ministarstvo usvojilo Smjernice o izvanrednom produljenju svih svjedodžbi i ostalih dokumenata pomoraca. Ova mjera je bila ključna kako bi premostili ovu problematiku i kako bi mogli nastaviti zakonito obavljati svoju plovidbenu službu.

Na samom početku pandemije dane su preporuke pomorcima o načinima provedbe prijave ukrcaja i iskrcaja pomoraca u nacionalnoj i međunarodnoj plovidbi, te o provedbi ispita za stjecanje i obnovu svjedodžbi o osposobljenosti. Osim toga, negativan PCR test na COVID-19 kod pomoraca u međunarodnoj plovidbi je prepoznat kao jedan od glavnih zahtjeva brodara pa je stoga Ministarstvo uputilo inicijativu prema Stožeru civilne zaštite koji je dao zeleno svijetlo za mogućnost za obavljanja takvog testiranja pomoraca prije odlaska na brod preko Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kao jedna od ključnih mjera za pomorce pokazalo se davanje nove Upute za utvrđivanje „183 dana“ radi oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pomoraca.  Obzirom da su pomorci u međunarodnoj plovidbi dužni prijaviti porez na dohodak ukoliko su proveli manje od 183 dana u radnom odnosu van Republike Hrvatske a slijedom utjecaja krize koju je prouzrokovao koronavirus, većina pomoraca nije u bila u mogućnosti ostvariti planirani broj dana u plovidbi te su došli u nezavidan položaj. Stoga je Ministarstvo, svjesno nepravednosti koje bi trpjeli pomorci u nedostatku odredbi koje podrazumijevaju uvažavanje i okolnosti koje su ih snašle pojavom koronavirusa, donijelo uputu kojom se priznaju dani plovidbe i dani putovanja koje bi pomorac ostvario temeljem uobičajenog godišnjeg rasporeda rada.

Ulaganje u pomorski kadar

Uz mjere pomoći, jedna od ključnih pretpostavki razvoja sektora jesu i ulaganja u obrazovanje pomoraca. Zbog toga je još od 2006. godine pokrenut Program stipendiranja redovitih studenata pomorskih fakulteta nautičkog i brodostrojarskog smjera, te učenika koji pohađaju srednjoškolsko obrazovanje nautičkog, brodostrojarskog i ribarsko-nautičkog smjera.

U sklopu programa ministarstvo svake godine dodjeljuje stipendije kako bi stimulirali upis učenika i studenata u srednje pomorske škole i pomorske fakultete, a do sada je kroz ovaj program stipendiju ostvarilo sveukupno 1341 stipendista, od čega 971 učenika pomorskih škola i 370 studenata pomorskih fakulteta. U tu namjenu je do sad utrošeno gotovo 52 milijuna kuna iz državnog proračuna a ove godine je za provedbu programa osigurano gotovo 3 milijuna kuna.  Tako je stipendiju dobio ukupno 71 stipendist, pri tome 53 učenika i 18 studenta dok iznos pojedinačne stipendije iznosi mjesečno 800 kuna za učenika i 1.200 kuna za studenta što je značajna pomoć za obiteljske budžete ali i dodatan poticaj za odabir pomorskog zvanja.

Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a istaknulo važnost brige za pomorce

Proteklu godinu obilježilo je i Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije gdje je Hrvatska imala jednu od ključnih uloga u međusobnoj koordinaciji na nivou Europske unije kao i razmjeni mjera pomoći europskom gospodarstvu na samom početku pandemije.  U tom smislu, ministar Oleg Butković je tijekom vođenja čak šest sastanaka u formaciji vijeća ministara nekoliko puta isticao važnost brige za pomorske radnike, posebice u kontekstu globalne pandemije i njihove repatrijacije, ali i u kontekstu njihovog obrazovanja, kako bi bilo u skladu s tehnološkim napretkom i razvojem novih tehnologija poput autonomnih sustava upravljanja plovilima.

Digitalizacija pomorskih usluga

Značaj digitalizacije je prepoznalo i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pa je tako u suradnji s Ministarstvom uprave i Financijskom agencijom unaprijedilo svoje elektronske usluge unutar sustava eNautika kako bi tijekom protekle turističke sezone stranim vlasnicima jahti i brodica olakšali boravak u Hrvatskoj i tako im uštedili dragocjeno vrijeme odmora.

Time je sustav eNautika postao prvi sustav u Hrvatskoj koji je integriran sa sustavom ePristojbi čime je omogućeno online kartično plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Kartično plaćanje je omogućilo provedbu usluge u samo nekoliko minuta nakon čega korisnik može odmah  preuzeti elektronički potpisanu i ovjerenu potvrdu o uplati naknada za sigurnost plovidbe po prijavi jahte ili brodice, tzv. e-Vinjetu. Ovo unapređenje je nastavak procesa digitalizacije u pomorskom sektoru koji traje već dulje vrijeme budući da su uz eNautiku, hrvatskim i stranim građanima dostupne su i različite mogućnosti unutar elektronskih usluga ePlovilo i ePomorac.  Osim razvoja ovih elektronskih usluga, kao ključni element digitalizacije pomorske uprave je tijekom ove godine predstavljeno uvođenje centraliziranog elektronskog Upisnika brodova koji je u punoj primjeni od 1. veljače 2020. godine. Iako se radi o vrlo kratkom periodu primjene unutar kojeg su lučke kapetanije i ispostave lučkih kapetanija obavljale poslove u posebnom režimu rada sukladno epidemiološkim preporukama, statistički pokazatelji pokazuju značajno skraćivanje vremenskog period upisa plovnih objekata u Upisnik brodova u odnosu na 2019. godinu. Tako je postupak upis i brisanja jahti s prosječno 42 dana u 2019. godini skraćen na 17 dana, a izdavanje isprava i dokumenta za brodice je skraćeno s 13 dana na prosječno samo 2 dana. Uzimajući u obzir da su u tijeku integracije s ostalim nadležnim tijelima, u narednom razdoblju se očekuje daljnje skraćivanje svih postupaka upisa i njihovo prosječno rješavanje tijekom 72 sata od trenutka podnošenje potpunog zahtjeva.

Ulaganje u obnovu i izgradnju luka i otočno povezivanje

Osim digitalizacije, poseban značaj za oporavak, kako pomorskog sektora tako i cjelokupnog gospodarstva, imaju nove investicije i projekti.  U tom smislu ulaganja u obnovu li izgradnju luka, kao i otočno povezivanje i u ovoj godini su bila na vrhu liste prioriteta Ministarstva mora prometa i infrastrukture.  Tako je osim nastavka investicijskog ciklusa u razvoj luke Rijeka, nastavljeno ulaganje kroz projekt Renesanse na hrvatskoj obali u sklopu kojeg je započeta obnova niza manjih primorskih i otočnih luka u svih sedam primorskih županija diljem Jadranske obale. Riječ je o projektu s kojim se po prvi put otvorila mogućnost financiranja obnove i izgradnje luka pomoću EU sredstava a sve s ciljem povezivanja otoka, povećanja kvalitete života i zadržavanja stanovništva. Kroz ovaj projekt je u protekle četiri godine ugovoreno preko 20 projekata te je uloženo čak 1,3 milijarde kuna u obnovu malih otočnih i primorskih luka – toliko se nije ulagalo od još od Austro-Ugarske. Od luka na samom jugu Hrvatske na otoku Kločepu, Korčuli pa i obnove Lapadske obale u gradu Dubrovniku, do ulaganja u projekte poput izgradnje trajektne luke Tkon na otoku Pašmanu, dogradnje luke Crikvenica, Cres, Unije, Kaprije, Sućuraj, Sali na Dugom otoku, Baška,  Žigljen na otoku Pagu te luke Mrtvaška na Lošinju.

Ukupna financijska alokacija ovog projekta je najvećim djelom osigurana iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija od čega se najveći dio tj. 85% odnosi na sredstva iz Kohezijskog fonda, dok ostatak osigurava Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Osim ovog projekta ulaganja Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, provodi i brojne druge projekte, poput onog najpoznatijeg – projekta izgradnje Pelješkog mosta, koje najvećim dijelom financira iz dostupnih europskih sredstava i tako ulaže u cjelokupnu cestovnu, lučku, željezničku, zračnu i telekomunikacijsku infrastrukturu i tako unaprjeđuje cjelokupnu prometnu sliku Hrvatske – poručuju iz Ministarstva mora.

I.B.