Izložba na riječkom Korzu - Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941.-1943.

RIJEKA - Na postamentima na Korzu ispred zgrade Grada Rijeke otvorena je izložba Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941.-1943.

Na otvorenju izložbe okupljenima su se obratili Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke, Sabrina Žigo, muzejska savjetnica u Muzeju grada Rijeke i Biserka Grgurić, supruga Mladena Grgurića, nekadašnjeg ravnatelja muzeja i kustosa izložbi Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941. – 1943. koja je 2005.g. bila postavljena u Muzeju grada Rijeke.

Izložba Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941. – 1943. prvobitno je postavljena u Muzeju grada Rijeke 2005. godine. Postav na Korzu hommage je njenom autoru Mladenu Grguriću (1948. – 2023.), dugogodišnjem kustosu i ravnatelju Muzeja grada Rijeke.

- 8. rujna obilježava se 80 godina od kapitulacije fašističke Italije a time i zatvaranja talijanskih koncentracionih logora koji su bili razasuti duž čitave naše obale, a na našem području bila su četiri takva logora. Izložbom se također odaje počast nedavno preminulom Mladenu Grguriću, bivšem kustosu i ravnatelju Muzeja grada i članu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke - kazao je Vojko Obersnel, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke. Obersnel je naglasio kako je kroz te logore, do kapitulacije Italije prošlo više od 23.000 logoraša, od kojih je više od 1.500 umrlo ili bilo streljano, a među logorašima je bilo i preko 3.000 djece mlađe od 16 godine. Dio zatvorenika je prebacivan i u logor Gonars te druge talijanske logore na području Italije. Obersnel je također najavio je i veliki komemorativni skup na lokaciji logora Kampor na Rabu, nekadašnjeg najvećeg koncentracijskog logora, koji će se održati 9. rujna.

O samom postavu izložbe kao i o Mladenu Grguriću govorila je Sabrina Žigo, muzejska savjetnica u Muzeju grada Rijeke naglasivši njegovu kolegijalnost, čestitost i principijelnost.  

- Mladen Grgurić istraživao je, predstavio i publicirao više značajnih tema vezanih uz riječku povijest, a središnji mu je interes bilo razdoblje Drugog svjetskog rata i ranog poraća. Kao vrsni muzealac jednakim je marom bio posvećen ne toliko vidljivim, ali jednako važnim poslovima dokumentiranja, čuvanja i zaštite muzejskih predmeta – kulturne baštine našeg kraja. Čestito i principijelno vodio je Muzej u turbulentnom vremenu početkom 1990-ih i tranziciji tadašnjeg Muzeja narodne revolucije u Muzej grada Rijeke, braneći ne samo opstojnost muzejske djelatnosti već i djelatnik,  čija su radna mjesta bila ugrožena. Bio je blag, ljubazan i susretljiv kolega i prijatelj, poznat po nadimku Braco - rekla je Žigo.

Gospođa Biserka Grgurić, supruga Mladena Grgurića je kazala kako je „Braco“, kako su Mladena Grgurića svi zvali bio čovjek koji je volio muzej u kojem je radio, volio ovaj grad kojeg je kao povjesničar nastojao što bolje upoznati i istražiti. Bilo mu je bitno da ono što je radio  bude stručno, dokumentirano i istinito. Smetalo ga je iskrivljavanje povijesti i njeno korištenje u politikantske svrhe, kazala je Grgurić.

A.B.