IZUMITELJ I STRUČNJAK HRVATSKOJ NUDI RJEŠENJE: “LNG terminal – da, ali na hrvatski način!”

RIJEKA/KRK – LNG terminal – da, ali na hrvatski način!, tako je k’o iz topa ispalio prilikom našeg susreta ing. elektrotehnike u mirovini Željko Margitić iz Škrljeva pored Rijeke, ali sa stalnom zagrebačkom adresom.

Još prije 61 godinu kada je kao 16-godišnji đak Srednje škole napisao školsku zadaću “O ulozi koze u istarskom gospodarstvu” gdje se usudio pobuniti protiv masovnog uništavanja koza sa seoskih domaćinstava, jer je već onda proročanski predvidio kako “nitko neće moći brstiti zelenilo uokolo kuća i da će to biti plodno tlo za požarišta u buduće” osjetio je na vlastitoj koži “usud političke moći”. Kao posljedica njegove školske zadaće bila je njegova nemogućnost uključivanja u Partiju u obitelji u kojoj mu je majka bila od 1933. godine gorljivi i okorjeli komunista jednako kao i otac koji je robijao za vrijeme INFORM biroa nakon rata. Kako je Željica, a tako su ga nazivali od milja školske kolege bio najbolji matematičar u školi i dolazio na nastavu sat ranije od početka školskog sata kako bi svojim kolegama davao besplatne poduke iz matematike, oduvijek bio “buntovan i svoj” tako je kao student prema vlastitom priznanju” druga Tita javno proglasio hoštaplerom iza čijeg svakog mirovnog puta poskupljuje kruh”.

Posljedicu svoje izjave osjetio je pod drugi puta ponovno na vlastitoj koži. Nije, naime, mogao dobiti stipendiju za studij elektrotehnike iako je bio najbolji student na Fakultetu elektrotehnike, studij nije završio u roku, jer je morao sam sebe radom uzdržavati. Kasnije se probijao bez ičije pomoći,  a ponajmanje partijske. Surađivao je kao inžinjer elektrotehnike sa ICL-om i predlagao da Hrvatska u okviru Jugoslavije koristeći njegova znanja i vještine napravi svoje računalo. Zbog preraspodjele novaca po republikama, kako je naknadno kazao ing. Margitić “do ove realizacije nije došlo”. No, iza njegovog dugogodišnjeg rada ostala je knjiga “Mama, zašto mi govoriš krivo” u kojoj se ing. Margitić usudio propitati teoriju relativnosti Alberta Einsteina. Čak štoviše u istoj knjizi je pobio Einsteinovu teoriju relativnosti. Iz stručnih i akademskih krugova jedino je dobio podršku za svoj rad od akademika Paara.

Stručnjak i izumitelj prvi put javno otkriva rješenje za LNG

U međuvremenu dok je otišao u mirovinu počeo je raditi na izumu vjetrocentrala koje bi se po efikasnoti i iskoristivosti snage vjetra za energiju razlikovale od dosadašnjih koje koristimo od Končara ili Simensa. Njegov sedmogodišnji rad na vjetrocentralama osim što mu je donio zaštitu patentnih prijava u Hrvatskoj i u Europi doveo ga je i do rješenja problema sa LNG terminalom koji bi prema odluci Vlade trebao započeti sa radom i u našem Kvarneru.

– Nažalost LNG terminal treba jako veliku energiju da se najprije zaleđeni ugljikovodik prevede na temperaturu gdje se može od zaleđenog oblika pretvoriti u tekući oblik. To znači da je ta energija možda i 200 puta veća nego promjena temperature samo za jedan stupanj. Poslije toga treba temperatura da se sa tekućeg oblika dođe do temperature isparavanja. I treba znati točno koliko kilokalorija treba za jedan kilogram ugljikovodika. Nakon toga dolazi temperatura samog isparavanja koja je ogromna. Stvar je u tome da najjeftinija proizvodnja da se ugljikovodik prevede iz ledenog oblika u paroviti dio je da se koristi energija mora.

Terminal mora biti plutajući

Taj terminal uopće ne može biti statički. On mora biti plutajući kako bi iz mora izvukao dovoljnu energiju koja treba za pretvorbu agregatnih stanja. Temperatura vode se toliko snizi da ribe ugibaju. Svi znamo Darwinovu teoriju evolocije i da sve ribe mogu izdržati temperaturu do 4 Celzijusa, jer je voda na 4 Celzijusa najteža i ona je uvijek na dnu. Dakle, led pliva na površini vode, a riba na dnu ostane živa. A susjedi Talijani se žale na to da se vidi uginula riba! Znači da oni uzimaju toliku energiju iz mora da je na dnu temperatura ispod 4 Celzijusa. Na vrhu se tuže da nastaju sante leda. U Italiji u promjeru od 8 kilometara ne dozvoljavaju pristup LNG terminalu. Tamo u tom promjeru kruže patrolni čamci. Razmak između Omiša i Cresa je 10 kilometara. Te sante leda bi zatvorile put brodovima u riječku luku, a more u cijelom Kvarneru bi se toliko snizilo da nitko više ne bi došao na kupanje u Opatiju. Uništio bi se turizam cijelog Kvarnera. Uništila bi se privreda cijelog Kvarnera.- objasnio je ing. Margitić.

Vladin plan 20 posto skuplji od predloženog

Iako postoji način da se takvo što izbjegne na što, naime, i Vlada svojom odlukom računa to je prema riječima ing. Margitića oko 20 posto skuplji način od onoga koji je on već razradio u svojim patentnim dokumentima i nacrtima, te izračunima i elaboratima.

– Svi znamo da je Velebit planina koja ima najveći vjetroenergetski potencijal najvjerojatnije u Europi. Niti jedna planina koja je tako velika nema tako veliki vjetroenergetski potencijal. Zato jer se na njoj sudara kontinentalna i sredozemna klima. Postoji velika razlika razlika u temperaturi i zbog toga bure pušu. Bura puše, recimo, iznad mojeg rodnog mjesta Škrljeva, 150 kilometara na sat, a  energija vjetra raste sa trećom potencijom brzine. Tu se može napraviti sustav proizvodnje toplinske enrgije na najjeftinji način. Pošto mi znamo da nam ta energija treba samo za zagrijavanje vode, ja sam izradio patentnu prijavu  tornado kombinacija za grijanje vode. Samo  kombinacijom vjetrocentrale s elisama i centralama na tlak mogu se koristiti brzine vjetra od pet kilometara na sat do 270 kilometara na sat. Vjetrocentrala od Simensa i Končara rade od 18 kilometara na sat do 100 kilometara na sat. Vjetrocentrala od Simensa i Končara da bi ušla na mrežu mora imati 50 hertza i napon mora biti veći od napona mreže. I sad ako je mala brzina vjetra, ona ima 8 puta manju energiju i onda energetsko-elektronički ispravljač želi silom dobiti napon veći od napona mreže i zbog toga previše magnetizira armaturu generatora i tada generator prestaje raditi! Pošto mi ne koristimo energetsko-elektronički ispravljač, kod nas nema opasnosti da će generator pregorjeti. Onakvu struju kakvu daje na izlazu mi koristimo. Znači, kad je najmanja brzina vjetra može se koristiti ta energija da se grije voda Ako se proizvodi električna struja za mrežu, nemoguće je stalno proizvoditi maksimalnu snagu za svaku brzinu vjetra. Tornado kombinacija za LNG stalno koristi maksimalnu snagu od brzine vjetra. – govori nam ing. Margitić.

Pojašnjenje za laike

Sve što ćemo dolje sublimirati i prikazati kroz matematičke jednadžbe da bi laiku bilo razumljivije znači sljedeće, prema izjavi ing. Margitića:” Ako ja imam na jednom brdu 55 vjetrocentrala koje kod 72 kilometara na sat daje 1 megavat snage to je 55 megavata. Na drugom brdu isto tako. I sada ja grijem vodu do 70 stupnjeva celzijusa. I ona tu stoji. Dolazi tanker sa ugljikovodikom koji je zaleđen. Stručnjaci će najbolje znati kakav im bazen treba? Da li će biti nad vodom ili ispod vode.”

– Onog momenta kada dolazi tanker tada se ispušta voda u LNG kotao gdje će biti temperatura od 75 Celzijusa. Tada se puno brže može cijela količina zaleđenog ugljikovodika pretvoriti u parovito stanje, jer je 70 manje 10 jednako 60, a tamo imamo samo 2 stupnja. Znači pet puta veća energija po jednom kubiku vode. Znači pet puta brže se može to napraviti.  Nisu Omiš nasumce izabrali. Jer je on u maloj uvali, pa kada počne bura da im ne miče terminal. Ali ja kažem ovako: Gospodo draga, neka bude terminal udaljen jedan kilometar od najbliže kuće. Voda po zimi najviše treba energiju. Neka se voda ohladi do 10. Može i pet stupnjeva, ali ne moj ispuštati vodu. Odi ća. Sve si napravio. Ako hoćeš ispuštati vodu, ja moram dovesti novu količinu vode da postignem temperaturu najmanje 2 stupnja veću nego što je more. Drugim riječima ako je more na 15 stupnjeva mi idemo na 17. I da se to ispusti tek onda van. To je terminal na hrvatski način. Drugim riječima da se pokaže što je LNG terminal na hrvatski način neka bace ribama malo jesti da se polakome i neka ribići pecaju ribu kraj LNG terminalom i neka se jede. To se može napraviti sa LNG terminalom na hrvatski način. I to nitko na svijetu ne može napraviti kao ja i ing. Bojanić Stjenka i dr. Branko Tomičić iz Rade Končara. – kategorično brani svoje spoznaje ing. Margitić.

Obronci Velebita zimi mogu proizvesti energije koliko 3 nuklearke Krško

Dijete Kvarnera Margitić Željko obrazložilo je svim većim strankama u saboru kako se sa 2 puta manje novaca pomoću vjetra može dobiti 2 puta više energije nego dosada. Obronci Velebita zimi mogu proizvesti energije koliko 3 nuklearke Krško.

I kao što je Nikola Tesla rođen u Hrvatskoj znao za to da trofazni izmjenični generatori daju 50% više energije od jednofaznih izmjeničnih generatora ili od istosmjernih generatora, tako i ja znam da ne postoji jeftiniji način proizvodnje toplinske energije na padinama Velebita od ove koju ću sada obrazložiti.

Nisam kriv da KNOW HOW za to u svijetu ima samo Hrvatska.

Dakako da je prije riješenja za LNG terminal sve počelo prije 40 godina kada je u rodnom Škrljevu bura odnijela ing. Margitiću šašir sa glave. Tada mu je sinula misao koja je inkubirala u njemu desetljećima i rodila plodom koji je danas materijaliziran u njegovim patentnim prijavama kao rješenjem koje je ing. Margitić voljan uz odgovarajuću financijsku i akademsku satisfakciju za svoj rad ponuditi najprije svojoj domovini, a potom i svima ostalima koji će biti zainteresirani za ovakav tip Obnovljivih izvora energije.

Prema riječima ing. Margitića: “Općenito kod svih vjetro centrala, veća brzina vjetra proizvodi bržu rotaciju krilaca. Snaga raste sa trećom potencijom brzine, a centrifugalna akceleracija raste sa drugom potencijom kutne brzine. Kada nadođe velika brzina vjetra, tada elise vjetro agregata mjenjaju kut, tako da vjetar ne udara okomito na površinu elisa već pod nekakvim kutem, kako bi smanjili silu koja smanji moment rotacije, a smanjeni moment rotacije smanji kutnu brzinu i centrifugalnu akceleraciju pa se smanji naprezanje na vrhovima elisa. Dakle sve poznate vjetro centrale limitiraju snagu već kod brzina oko 80 km/h, a prisiljene su na to, jer su njihova krila dulja od 10 m. Svakome je jasno da kada postoje samo 3 elise, strujnice vjetra bježe između tih elisa tim više čim su elise dulje, pa je bježanje strujnica vjetra veće. Prema tome ima mnogo više strujnica koje pobjegnu, nego strujnica koje su prisiljene da izvrše rad, dok kod tlačnih vjetro agregata nastojimo da jako malo zračnih strujnica pobjegne, a da ne izvrše rad.”

Najvjerojatnije je sada mnogima jasnije kava je razlika između Končarevih, Simensovih i vjetrocentrala koje je izumio ing. Margitić. No, kako bismo stručnjacima još više približili ovaj izum na kojem bi Hrvatska mogla poentirati u vlastitu financijsku i enrgetsku korist koristeći “vlastitu pamet i iskustvo”. U nastavku prenosimo dio iz stručnog elaborata ing. Margitića.

Stručno pojašnjenje

Prema dokumentima koje nam je dao na uvid ing Margitić je zahvaljujući ne samo svojoj stručnosti i izvrsnoti već svojoj viziji napisao sljedeći izračun koji će najvjerojatnije biti razumljiv samo stručnjacima. Ali, ing. Margitić ionako računa ne samo na “sluh naroda za njegovu dobrobit” već i na razumijevanje stručnjaka i poslovnih ljudi kao i političara u Hrvatskoj, a koja je do sada izostala:”  TORNADO  KOMBINACIJA propelersko tlačnih vjetro centrala sa svim sastavnim djelovima. U lijevom gornjem uglu nacrtao sam tlačni vjetro agregat sa donjim i gornjim pojačalom snage  i 4 elise propelerskog vjetro agregata iako ih ima 12. Cijela lijeva strana na SLICI 31  ima 3 vjetro centrale sa 3 visinska nivoa, gdje svaki visinski nivo na širini od  1 km može imati oko  55 TORNADO  KOMBINACIJA sa širinama platna i na lijevoj i na desnoj strani od 5m. Dok sam po diktatu zbog čim manjih troškova u fazi ispitivanja za tlačni vjetro agregat imao R_MAX = 1m sa širinom 3m i zbog toga sa rotacionom platformom koja omogućava ekstremno maksimalno veliki PODTLAK,  propelerski vjetro agregat ima rotacioni radni krug površine 45.4584 π m² sa R_MAX = 6.72m. Zbog rotacione platforme nemoguće je smjestiti u širini od  1 km oko  55 TORNADO tlačnih KOMBINACIJA sa širinama platna i na lijevoj i na desnoj strani od 3m. R_MAX = 2.1m sa širinom platna od 5m ima 2.1³ * 5 : 3 ≈ 15.4  puta veći inercijski otpor rotaciji vratila, te ne trebamo više rotacionu platformu zbog ekstremno maksimalno velikog PODTLAKA sa time da se može koristiti maksimalno moguća velika snaga do brzina vjetra od 240 km/h. R_MAX = 1m sa širinom platna od 3m može koristiti maksimalno moguću veliku snagu do brzina vjetra od 140 km/h, kada moja varijanata sa R_MAX = 2.1m sa širinom platna od 5m proizvodi 2.1 * 5 : 3 ≈ 3.5 puta veću snagu. Zvuči nevjerojatno da izrada dobivanja 3.5 puta većih snaga na širini od 1 km sa kliznim krovnim vratima zbog dobivanja maksimalnog podtlaka te sada sa 53 susjedne TORNADO  KOMBINACIJE sa zajedničkim  vanjskim zidove je jeftinija iako sada 2 nosača propelerske vjetro centrale će ići do visine 15m zbog sada veće visine krova i zbog 2m duljih elisa. Propelerske vjetro centrale će sada proizvoditi veću snagu, jer sada rotacioni radni krug ima površinu 76.0384 π m² sa R_MAX = 8.72m. a ima i jače donje pojačalo snage zbog  veće visine krova. Radna točka od 3 elise za brzine vjetra oko 38 km/h proizvodi radnu točku kutne brzine za dobivanje maksimalno velikog koeficjenta iskorištenja kinetičke energije. Prethodno sam objasnio zašto 12 elisa pomiču radnu točku od  kutne brzine na 2 puta veću brzinu vjetra od oko 76 km/h kada imamo 8 puta veću snagu, što je jedan od razloga zašto TORNADO  KOMBINACIJA do brzina vjetra od 80 km/h proizvodi približno jednaku energiju kao 3 elise  postavljene na stup toranj visok 100 m. Za brzine vjetra od 80 km/h do 100 km/h TORNADO  KOMBINACIJA će proizvoditi veću energiju, jer je za 3 elise koeficjent iskorištenja kinetičke energije za 100 km/h  manji od 3%. Ne treba zaboraviti da TORNADO  KOMBINACIJA za grijanje vode neće imati ENERGETSKO  elektronički pretvarač za dobivanje 50 Hz sa većim od napona mreže. Kod malih brzina vjetra zbog dobivanja napona većeg od napona mreže ENERGETSKO  elektronički pretvarač silom previše namagnetizira armaturu generatora što uništi generator, te se zbog toga ne koristi energija vjetra za brzine manje od oko  18 km/h. Tornado kombinacija za grijanje vode će moći upotrebljavati i brzine vjetra manje od 10 km/h. Još važnije od toga da će se kontinuirano koristiti maksimalno moguća velika snaga uz pomoć mikro kontrolera koji sada postavlja opterećenja generatoru do brzina vjetra od  240 km/h. Ako slučajno  naiđe  brzina vjetra od preko 270 km/h u trajanju od svega 10 sekundi  bez problema  uvećanim opterećenje neće dozvoliti preveliku centrifugalnu akceleraciju pa će se i ta ogromna energija vjetra koristiti sa nešto malo sniženim koeficjentom iskorištenja kinetičke energije. Na kraju bi rekao da razmak između vjetro centrala sa elisama mora biti oko 70 m. Kada se 1000 m podjeli sa 70 m širine dobijemo prostor za 14 vjetro centrala sa elisama dugačkim oko 30 m. Dakle na širini od 1 km, TORNADO  KOMBINACIJ za grijanje vode može proizvesti sa brzinama vjetra do 100 km/h oko 4 puta više energije. Na pojediim vrhovima Velebita gdje bura zimi konstantno puše brzinom većom od  100 km/h može se proizvesti ogromna količina vode sa temperaturom preko  70ºC  za potrebe  LNG terminala. Mislim da sam sa ovom analizom dokazao  kako TORNADO  KOMBINACIJA za grijanje vode može proizvesti najjeftiniju energiju  za potrebe  LNG terminala.”

U razrađenoj studiji o LNG terminalu na hrvatski način ing. Margitić je napisao sljedeće (prenosi mo vam samo mali, ali bitan dio):

L N G

Citirat ću knjigu  FIZIKA  I  na strani 344 od inž. Vlastimir M. Vučića  i  dr. inž. Dragiša M. Ivanovića  u izdanju Naučne knjige  BEOGRAD.

Toplota topljenja i isparavanja često se koristi u praksi za održavanje stalne temperature. Tako smeša vode i leda zadržava temperaturu od 0°C dokle god se led potpuno ne istopi. Telo koje ključa zadržava stalnu temperaturu ključanja dok potpuno ne ispari. Fiksne temperaturske tačke za baždarenje temperature su temperature topljenja i isparavanja.

Primer : Koliko toplote treba dodati 1 kg leda na ─10°C da bi se preveo u paru na 100°C ?

Zagrevanje do 0°C     1kg • 2.26 kJ/kg K • 10K =                        22.6   kJ

Topljenje   1 kg leda na 0°C u vodu na 0°C                                  334    kJ

Zagrevanje   1 kg leda od 0°C do 100°C                                                   418.6 kJ

Isparavanje   1 kg vode na 100°C u 1 kg pare na 100°C             2257    kJ

Ukupno :      3032.2 kJ

Jedan od glavnih fizikalnih zakona je da  PERPETUM  MOBILA  nema. Za LNG terminal na nekom dijelu Hrvatskog Jadrana ali nikako na Kvarneru treba znati !!!

1. Koliko tona točno određenog smrznutog ugljikovodika će prevoziti jedan tanker.
2. Koja je kemijska formula nekog određenog zaleđenog ugljikovodika, te točno na koliko je stupnjeva zaleđen taj ugljikovodik.
3. Kolika je temperatura topljenja određenog zaleđenog ugljikovodika. Koliko treba toplinske energije u kJ da se 1 kg smrznutog ugljikovodika poveća temperatura za 1°K.
4. Koliko treba toplinske energije u kJ da se 1 kg smrznutog ugljikovodika prevede u tekućinu mase 1 kg, jer kao što vidimo kod leda za topljenje 1 kg leda treba 334 kJ/kg : 2,26 kJ/kgK = 147.7876 više energije nego za podizanje temperature ledu za 1°K. Znam da su fizikalni zakoni za smrznuti ugljikovodik slični fizikalnim zakonima za led.
5. Kolika je temperatura isparavanja određenog zaleđenog ugljikovodika. Koliko treba toplinske energije u kJ da se 1 kg tekućem ugljikovodiku poveća temperatura za 1°K.
6. Koliko treba toplinske energije u kJ da se 1 kg tekućeg ugljikovodika prevede u paru mase 1 kg , jer kao što vidimo za isparavanje 1 kg vode treba 2257 kJ/kg : 4.186 kJ/kgK = 539.178 više energije nego za podizanje temperature vode za 1°K. Znam da su fizikalni zakoni za tekući ugljikovodik slični fizikalnim zakonima za vodu. Drugim riječima da se led sa temperature od ─10°C prevede u vodu na temperaturu od 100°C treba 775.2 kJ. Pozivam sve žene Hrvatske neka stave na plinski šparhet 1 kg leda i neka izmjere koliko je vremena potrebno da od situacije sa ledom dođemo do momenta isparavanja, a nakon toga neka izmjere koliko vremena treba da se sva voda pretvori u paru, jer za to u našem slučaju treba 2257 kJ : 775.2 kJ = 2.9115 puta više vremena. Ako nemate dovoljno vremena molim žene Hrvatske neka izmjere potrebno vrijeme za paravanje od pola vode u loncu, a nakon toga neka to vrijeme pomnože sa 2. Nakon toga neka žene Hrvatske djeluju na sve političare koji očito ne znaju fiziku da se spriječi uništavanje cijele Rijeke i cijelog Kvarnera.

(  Na temelju točaka od 2 do 6, mi primorci ćemo izračunati koliko treba ukupno toplinske energije u kJ da se 1 kg smrznutog ugljikovodika prevede u paru mase  1 kg. )

7. Koliko tona smrznutog ugljikovodika mislite odjednom u jednom obroku pretvoriti u paru.

(  Ako odjednom pretvorba ima 2 tone, tada ukupnu toplinsku energije za 1 kg treba pomnožiti sa 2000. Treba znati potrebno vrijeme da se u potpunosti smrznuti ugljikovodik prevede u tekući oblik, a zatim treba znati vrijeme da se u potpunosti tekući ugljikovodik prevede u ugljikovodik u obliku pare. Sveukupnu masu smrznutog ugljikovodika u jednom tankeru moramo podjeliti sa masom 1 obroka, kako bi mogli izračunati sveukupnu potrebnu energiju za 1 tanker i sveukupno potrebno vrijeme da se to napravi. Na kraju postavlja se pitanje ? Na koji način mislite dobiti tu energiju ?

VJETRO CENTRALE  su patentno klasificirane kao F03d. Međutim za ovaj tip vjetro centrala trebalo bi predviditi i tip TORNADO VJETRO CENTRALE, koje počinju raditi sa brzinama vjetra počam od 10km/h sa propelerskim (impeller) vjetro centralama, a koje rade sa brzinama vjetra preko 250km/h sa tlačnim vjetro centralama.

Sa kutem α obilježen je kut između ploča gornjeg ili donjeg pojačala snage sa horizontalom, a sa kutem γ obilježen je kut između odbijene zračne strujnice i horizontale.

U TORNADO patentnim prijavama za tlačni vjetro agregat obrađuju se slučajevi kada je :  γ =2α, γ =1.9α, γ =1.8α, γ =1.7α, γ =1.6α, γ =1.5α, γ =1.4α, γ =1.3α  i  γ =1.2α. Tornado prijave će dati i odgovore  koliki je omjer kuta odbijanja i upada za neku brzinu vjetra. Ova patentna prijava u 1980 godini u 1980 godini  je nadopuna patentne prijave iz 1979 godine : TORNADO KOMBINACIJA PROPELERSKO TLAČNE VJETRO CENTRALE  sa kontrolnim uređajem za upravljanje raznovrsnih UREĐAJA. Zbog toga su nužne usporedbe sadržaja SLIKA iz ove patentne prijave u 1980 godini i SLIKA iz patentne prijave u 1979 godini. SLIKE iz 1979 godine umetnute u patentnu prijavu TORNADO  KOMBINACIJA  za  grijanje  vode zadržat će iste brojeve, kakve su imali u patentnoj prijavi u 1979 godini. Potreba za nadopunom je iskrsla zbog toga što BIMONT firma iz Hrvatskog primorja udaljena svega 2km zračne linije od vrha brda, gdje je prosječna brzina bure po zimi 150km/h nije sigurna da su stvarni rezultati jednaki onome što su izračunali moji programi. Takvo mišljenje je prisutno zato što su na jednom novom tipu vjetro centrale dobili 2 puta manje koeficjente iskorištenja kinetičke energije od onog što su očekivali, jer im je izlazna površina zračnih strujnica jednako velika kao ulazna površina zračnih strujnica..Svi znamo da ako neki fluid na radnoj površini izgubi dio kinetičke energije, da se izlazna brzina zračnih strujnica smanji, pa za kontinuirani protok zračnih strujnica izlazna površina mora biti mnogo veća od ulazne površine sa smanjenom  duljinom putanje zračnih strujnica.

U svim patentnim prijavama sa R_MAX smo označili najudaljenije linije točaka na platnu ili na elisi od osi rotacije vratila. I inercijski otpor rotaciji  raste sa trećom potencijom R_MAX. Moment M je umnožak krakom polumjera rotacije i razlike tangencijalnih sila brzine vjetra i rotacione brzine točaka ωR u koje vjetar udara. Kutna akceleracija a_AKC jednaka je kvocjentu momenta M i I inercijskog otpora rotaciji. Čim je I manji, akceleracija a_AKC je veća, te brže povećava kutnu brzinu ω do trenutka kada je kontra moment generatora jednak momentu M, to jest kada je suma momenata jednaka nuli. Kutna brzina ω linearno raste sa v_J brzinom vjetra, a centrifugalna akceleracija α_CENTR raste sa kvadratom kutne brzina ω. Treba znati da pojam α_CENTR nije isti sa pojmom a_AKC, te kada je suma momenata jednaka nuli, kutna akceleracija a_AKC jednaka je također nuli, a centrifugalna akceleracija α_CENTR je tada najveća. Moment M raste sa kvadratom v_J brzine vjetra. Snaga vjetra jednaka je produktu kutne brzine i momenta M, te raste sa trećom potencijom brzine vjetra. S obzirom na to da sam u patentnoj prijavi iz 1979 godine rekao kako tlačni vjetro agregat za TORNADO brzine vjetra treba da ima R_MAX > 2m, na mene je izvršen pritisak zbog manjih troškova u izradi PROTOTIPA, da napravim proračune za R_MAX = 1m.

Rmax=2.1m, γ=1.5α sa 2 L_platna=3m, v_J  brzina vjetra 50m/s = 180km/h sa opterećenjem generatora od 43440Nm postigne kutnu brzinu od ω = 10,683r/s sa snagom od 464.0712kW. 2 platna  širine L_platna=5m dali bi snagu od 464.0712kW*5 : 3 = 773.452kW. Na SLICI 87 se vidi da se sa jednosegmentnim donjim pojačalom na koordinatama od 230,Y,42 do 821,Y,─116 postiže koeficjent iskorištenja kinetičke energije cijelog vjetro agregata  C=27.34556%, za donje pojačalo C=29.08%, za gornje pojačalo C=28.8466%, za horizontalne zračne strujnice od : krilca 1 C=11.183%, krilca 2 C=30.143%, krilca 3 C=38.2417% i krilca 4 C=58.817%. Ako sve koordinate od 230,Y,42 do 821,Y,─116 podjelimo sa 2.1, dobit ćemo 109.5,Y,20 do 390.95,Y,─55.238  TALES koordinate za Rmax=1m. Tada v_J  brzina vjetra 50m/s sa  43440Nm : 2.1² = 9850Nm postigne kutnu brzinu od 10,683r/s*2.1 ≈ 22.435r/s sa prevelikom centrifugalnom akceleracijom α_CENTR ≈ 503m/s².

Koeficjent iskorištenja kinetičke energije cijelog vjetro agregata na SLICI 7 je C=27.3457%, za donje pojačalo C=29.08%, za gornje pojačalo C=28.912%, za horizontalne zračne strujnice od : krilca 1 C=11.18358%, krilca 2 C=30.14387%, krilca 3 C=38.2419% i krilca 4 C=58.81655%.

Zaokruživanje znamenaka nakon djeljenje sa 2.1 prouzročile su male razlike u koeficjentima kinetičke nergije tek u 5 znamenki. No možemo reći da je ovo na neki način i dokaz ispravnih formula TALES algoritama maksimuma snage.

Pošto je 1m*(20r/s)² = 400m/s² najveća gornja granična brzina vjetra je :

v_{J_PERMIT} ≈20r/s*50m/s : 22.435r/s ≈ 44.57m/s ≈ 160.46km/h

Najveća donja granična brzina vjetra sa α_CENTR > 30m/s² je :

v_{J_CORK} ≈5.51135r/s*50m/s : 22.435r/s ≈ 12.282m/s ≈ 44.22km/h

Dakle za Rmax=1m i za γ=1.5α sa 2*L_platna = 2*3m = 6m, maksimalna snage se mogu postizati od brzina vjetra v_J ≈ 44km/h  do brzina vjetra v_J ≈ 160km/h.

Za brzine vjetra v_J < v_{J_CORK} = 44km/h  i za brzine vjetra v_J > v_{J_PERMIT} = 160km/h  ne vrijede TALES algoritmi maksimuma snage, ali ipak potrebne varijable za γ =2α, γ =1.9α, γ =1.8α, γ =1.7α, γ =1.6α, γ =1.5α, γ =1.4α, γ =1.3α  i  γ =1.2α možemo saznati uz pomoć istih programa, koje sam koristio za patentnu prijavu iz 1979 godine : TORNADO KOMBINACIJA PROPELERSKO TLAČNE vjetro centrale sa kontrolnim uređajem za upravljanje raznovrsnih UREĐAJA.

Na SLICI 7 za Rmax=1m  L_platna=3m  i  γ =1.2α  pri brzini vjetra 50m/s = 180km/h, maksimalna snaga od 290. 998kW ima koeficjent iskorištenja cijelog vjetro agregata  C=27.76%.             Nedozvoljeno velika centrifugalna akceleracija od 1m*(20.86r/s)² ≈ 435m/s² se pojavljuje za 10.2 sekundi, te ima dovoljno vremena da se izregulira opterećenje na mreži sa otporima u bazenu sa vodom na opterećenje od 14700Nm, što možemo prakticirati samo onda ako smo 100% sigurni da brzina vjetra neće nikada niti u jednom momentu biti veća od 180km/h. Povećanje opterećenja smanji koeficjent iskorištenja kinetičke energije od 27.76%  na koeficjent C=27.702%.

Za brzinu vjetra v_J = 50m/s =180km/h, nedozvoljeno velika centrifugalna akceleracija od 1m*(22.4353r/s)² ≈ 503.34m/s² se pojavi za 2.4 sekundi, te ima dovoljno vremena da se uz pomoć TALES-DIRIN algoritama izregulira opterećenje na mreži sa otporima u bazenu sa vodom na opterećenje od 11000Nm, što možemo prakticirati samo onda ako smo 100% sigurni da brzina vjetra neće nikada niti u jednom momentu biti veća od 180km/h. Povećanje opterećenja za 1150Nm smanji koeficjent iskorištenja kinetičke energije od 27.345733%  na koeficjent C=27.08% sa maksimalnom centrifugalnom akceleracijom od 1m*(19.896467r/s)² ≈ 395.87m/s² ≈ 400m/s².

Na SLICI 1 za Rmax=1m  L_platna=3m  i  γ =1.2α  pri brzini vjetra 50m/s = 180km/h, maksimalna snaga od 290. 998kW ima koeficjent iskorištenja cijelog vjetro agregata  C=27.76%.             Nedozvoljeno velika centrifugalna akceleracija od 1m*(20.86r/s)² ≈ 435m/s² se pojavljuje za 10.2 sekundi, te ima dovoljno vremena da se izregulira opterećenje na mreži sa otporima u bazenu sa vodom na opterećenje od 14700Nm, što možemo prakticirati samo onda ako smo 100% sigurni da brzina vjetra neće nikada niti u jednom momentu biti veća od 180km/h. Povećanje opterećenja smanji koeficjent iskorištenja kinetičke energije od 27.76%  na koeficjent C=27.702%.

Na SLICI 2 za Rmax=1m  L_platna=3m  i  γ =1.2α  pri brzini vjetra 75m/s = 270km/h, maksimalna snaga od 982kW ima koeficjent iskorištenja kinetičke energije cijelog vjetro agregata  C=27.76%. Zabrinjavajuće je da  nedozvoljeno velika centrifugalna akceleracija 1m*(26.44r/s)² ≈ 6991m/s² se pojavljuje za 0.6 sekundi. Ako mikro kontroler treba  0.3 sekundi da pročita nastanak momentalne pojave tornado zračnog udara od 270km/h, tada treba postaviti opterećenje generatora od 44000Nm za 0.3 sekundi.

Kada se poveća opterećenje generatora od 31385Nm za brzinu vjetra 270km/h na 44000Nm dobije se  snaga od 873kW sa smanjenim koeficjentom iskorištenja knetičke energije cijelog vjetro agregata na C=24.68% i sa centrifugalnom akceleracijom od 394m/s² manjom od 400m/s².

Slična je situacija za bilo koji omjer kuta odbijanja i kuta upada za neku brzinu vjetra.

Opterećenje generatora preko električne mreže je nepredvidivo  i zbog toga se Rmax=1m za tlačni vjetro agregat mora koristiti samo za grijanje vode u bazenu. Normalno da tada netreba koristiti energetsko elektronički pretvarač što smanjuje troškove.

Isto tako kod tlačnih vjetro agregata treba izbaciti van molekule zraka, koje su izgubile na brzini predavši dio svoje kinetičke energije rotaciji krilaca oko osi vratila kako te čestice sa smanjenom kinetičkom energijom nebi zasmetale ulasku novih čestica sa većom brzinom i velikom kinetičkom energijom, a što smo u prethodnom poglavlju dosta dobro objasnili.

Kod ekstremno malih otpora rotaciji, a_AKC tako strahovito brzo ubrzava kutnu brzinu ω, da generator sa elektro magnetima mora trenutno da zgrabi toplinske otpornike ako se mreža odspoji zbog udara groma, kako bi se stvorio teret generatoru to jest kontra moment, koji će spasiti  vjetro agregat od uništenja zbog prebrze rotacije. Zbog toga u generatorskoj prostoriji na istom vratilu nalazi se najmanji  generator sa permanentnim magnetima, koji napaja uzbudu uzbudnom generatoru, a čija je zadaća da napaja uzbudu elektro magneta najvećeg glavnog generatora tlačne vjetro centrale.

Čim se vjetro agregat vrti, sistem od 3 generatora uvijek proizvodi struju za potrošače i za svoj vlastiti kontrolni uređaj, koji jedini može trenutno da reagira i prikopča toplinske otpornike kao potrošače glavnom generatoru sa elektro magnetima. Sva 3 generatori su unutar Faradejevog kaveza od metalne kućice, te  grom nemože da ugrozi rad tlačne vjetro centrale.

Po noći potrošnja na električnoj mreži je manja, a time je i manji kontra moment generatora,  te će proizvodnja snage biti još manja od moguće najveće snage. KONTROLNI uređaj će tada generatoru dodatno dodjeljivati toplinske otpore bilo za zagrijavnje vode u bazenima ili vode u sistemu centralnih grijanja.

Kao što je Nikola Tesla znao, kolika je prednost i razlika između trofaznog izmjeničnog generatora i Edisonovog istosmjernog generatora, isto tako i ja znam da je moja razlika između moje propelerske vjetro centrale i Simensove ili Končareve vjetro centrale sljedeća :

Patentna prijava KOMBINIRANO TORNADO PROPELERSKO TLAČNA VJETRO CENTRALA sa kontrolnim uređajem za upravljanje raznovrsnih UREĐAJA, koju sam predao 19.12.2017. godine u patentni ured Zagreba sadrži sljedeće patentne zahtjeve :

14. Propelerska vjetro centrala prema zahtjevu 1 naznačeno time ima nosače na 2 stupa, jer je nosivost težine 2 puta veće, a naprezanja na savijanje 4 puta manje od današnjih rješenja sa 1 stupom, te može nositi 4 puta više elisa jednakih veličina ili 12 puta više elisa, ako su elise 3 puta kraće.
15. Pošto perpetum mobila nema, propelerska vjetro centrala prema zahtjevu 14 naznačeno time da iste duljine elisa bez obzira na to koliko vjetro agregat ima elisa ima istu površinu radnog kruga koji hvata zračne strujnice, gdje vrhovi elisa opisuju taj radni krug sa time da će 4 puta veći broj elisa možda imati za 1.2 puta veći koeficjent iskorištenja C_P kinetičke energije iz čega proizlazi jednadžba 4* M_PROω_PRO = Mω* 1.2 ili  M_PROω_PRO = 0.3Mω, a što omogućava korištenje velikih brzina vjetra.
16. Matematika za propelersku vjetro centralu prema zahtjevu 15 naznačeno time, govori da se produkt 0.3 može postići na više načina, te ako je  0.5 * 0.6 = 0.3, ili ako je ω_PRO = 0.6ω, tada je centrifugalna akceleracija smanjena za 25/9 puta, ili ako je ω_PRO = 1/2ω, tada je centrifugalna akceleracija smanjena 4 puta, što dozvoljava dodatno uvećavanje gustoće zračnih strujnica zbog uvećavanja dobivanja veće energije.

Moj komentar : Sredina između brzine vjetra 32km/h i 44km/h je brzina vjetra od 38km/h. Ako je ω_PRO = 0.6ω, tada je ω = 5/3ω_PRO, a pošto postoji linearnost ovisnosti brzina vjetra v_j i kutne brzine ω, tada će srednja brzina vjetra biti 190/3km/h, koja proizvodi 4,6296 puta veću snagu od brzina vjetra od 38km/h. Ako je ω_PRO = 1/2ω, tada je ω = 2ω_PRO , tada će srednja brzina vjetra od 76km/h proizvoditi 8 puta veću snagu od brzina vjetra od 38km/h. Međutim sadašnja situacija sa vjetro centralama je još gora, jer Končareve vjetro centrale kod brzine vjetra 76/3.6m/s  imaju koeficjent iskorištenja kinetičke energije C_p ≈ 597.7475498 :(76:3.6) ≈ 0.06353% ≈ 6.353%.

Pošto sredina područja sa SLIKE 101 ima C_p ≈ 37%, tada imamo da 4 puta veći broj elisa proizvodi 8* 37% : 6.353% ≈ 46.59 puta veću energiju. 4 puta veći broj elisa će kod 100km/h imati :

C_p ≈ 597.7475498 :(50:3.6)³ ≈  0.2231% ≈ 22.31% što je 22.31% : 2.76885% ≈ 8.057 puta veća energija od energije koju daju 3 elise jednake duljine. Normalno da 12 elisa 4.4 puta kraće duljine hvataju zračne silnice sa 4.4² ≈  19.36 manje površine, ali kod brzine vjetra 76km/h proizvode 46.59 : 19.36 ≈ 2.4 puta veću snagu. Prema tome moje propelerske vjetro centrale efikasno pokrivaju područje malih brzina do 88km/h, sa smanjivanjem koeficjenta iskorištenja C_P kinetičke energije na velikim brzinama.

Gornje podatke sam crpio iz SLIKE 101

KONČAReve elise dugačke 28.7m kod brzine vjetra 10.6m/s ≈ 38km/h.

2 * 820000

C_p ≈ ───────────── ≈ 41.15%

28.7²π * 1.293 * 10.6³

Nazivna snaga od 1MW se prvi puta postiže kod brzine vjetra 12m/s ≈ 43.2km/h te je :

2000000                597.7475498

C_p ≈ ──────────── ≈  ──────── ≈ 34.59%

28.7²π * 1.293 * 12³              12³

Nazivna snaga od 1MW kod brzine vjetra 13m/s ≈ 46.8km/h ima :

C_p ≈  597.7475498 : 13³ ≈ 27.2%

Koeficjent iskorištenja kinetičke energije C_p ≈ 27.22% kod brzine vjetra 13m/s imaju KONČAR-eve elise dugačke 28.7m . Nakon brzina vjetra većih od 46.8km/h, koeficjent C_p od KONČAR-evog vjetro agregata rapidno brzo pada.

Nazivna snaga od 1MW kod brzine vjetra 20m/s ≈ 72km/h ima :

C_p ≈  597.7475498 :20³ ≈ 7.47%

C_p ≈  597.7475498 :22³ ≈ 5.6137%

C_p ≈  597.7475498 :25³ ≈ 3.82558%

Nazivna snaga od 1MW kod brzine vjetra 100km/h ≈ 250/9m/s ima :

2000000

C_p ≈ ─────────────── ≈ 2.76885%

28.7²π * 1.293 * (250/9)³

C_p ≈  597.7475498 :28³ ≈ 2.7229%

SLIKU 101 sa karakteristikama Končareve vjetro centrale sam dobio od sveučilišnog profesora jake struje Ban Drage na Elektro tehničkom fakultetu u Zagrebu.

Persona non grata među akademicima, ali ne i među političarima

Osebujna pojava ing. Margitića koja pršti snagom, energijom, kreativnošću i direktnošću u ophođenju, gdje ovaj inžinjer ništa “ne radi u rukavicama, već voli popu reći pop, a bobu bob” i to od najranije mladosti, kod mnogih njegovih suvremenika izaziva averziju i odbojnost. U najvišim akademskim instancama poput HAZU ing. Margitić je “persona non grata”, jer ne samo na njegovom primjeru nego i na primjeru dr. Ivice Đikića u ovom “Parnasu duha” vrijedi pravilo kao i u cijeloj maloj nam domovini: “Ne talasaj! Ne sumnjaj u sinekure, u spoznaje, u uzvišena znanja i apriornu nedodirljivost. U taštine i narcizme u intelektualni snobizam, komoditet i konformizam koji se krije iza neprikosnovenog društvenog ugleda i statusa.  U psihogramu naše nacije to bilo pod slovo “a”. Ono dalje što priječi da se izum ing. Margitića realizira, to je pod slovom “b”. A to je  naša stara boljetica: da siromašnima kada je priša, uvijek pomažemo i uskačemo u pomoć nevoljnicima, ali uspjeh ne možemo oprostiti niti podnijeti! Pod “c”: To je da nitko nije prorok u vlastitom selu! Pod “d” je: da stručnjaci nisu tolerantni niti uviđavni ljudi, pa na zgužvanu košulju koja viri iz hlača ing. Margitića gledaju nedobronamjerno! Pod “e” je: Nedostatak dijaloga! Kako je Ante Mrvica dobio prestižnu nagradu za komunikologa godine, ta sposobnost slušanja, želje da se drugi sasluša, da se čuje, da ga se usmjeri dalje prema cilju, to nedostaje većini nas na ovim prostorima. Pod “f” je ono što je ing. Margitić tvrdio još za socijalizma: “Kako ne svakome prema potrebama, nego prema radu i zaslugama”. Mi očito samo se razračunavamo sa svojom prošlošću na razini simbola, ali ne i mentalnog sklopa koji je gotovo neuništiv poput ljudske gluposti koja je, kako to Krleža lijepo reče: “Svemirskih razmjera”! Sve to je ing. Margitić protumačio u jednoj rečenici kada je kazao kako je: “U vrijeme socijalizma u Partiji bilo oko 80 posto ljudi. Sve su to bili uhljebi i mediokriteti koji su nakon pada komunizma samo promijenili kapute! U stvarnosti se za običnog čovjeka il za posebno nadarenog ništa nije promijenilo. Osim na – gorije!”

Do sada je ing. Margitić svoje riješenje i izum nudio svim strankama u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima: “Jedino su zanimanje pokazali z redova SDP-a i to tajnica SDP-a i predsjednik SDP Davor Bernardić koji su preuzeli sve njegove materijale i proučili ih”. Ing. Margitić osobno smatra kako bi se oko njegovog izuma trebale ujediniti sve političke opcije i zaboraviti svoje taštine i “igre prijestolja”, nego u konačnici misliti na dobrobit Hrvatske i njezinog ogromnog doprinosa  EU i ostaku velikog svijeta. Valja spomenuti kako su za izum ing. Margitića veliko zanimanje pokazale do sada Indija i Njemačka.

-Zašto se mi ne bismo mogli napokon kada smo  “svoji na svome” osloniti na vlastita riješenja i na vlastite snage, a ne da uvijek torbarimo i prosimo po svijetu nadajući se da će nam drugi donijeti neku ljepšu i bolju budućnost. I na kraju imam za poručiti: Kako nije slučajno da sve ovo dolazi iz Istre! Istra je bila i ostat će buntovan i slobodouman dio Hrvatske- zaključio je ing. Margitić.

P.S.

Ako je nekoga sve ovo zamorilo ili još ne vjeruje vlastitim očima, tada neka se samo sjeti što nam je u ostavštini ponudio kao rješenje pjesnik Dobriša Cesarić koji je napisao: “Ah, nitko ništa ne zna.” Ali je zato kao jeku zabilježio: “Možda je trag istine pao u me ili su možda sve to sanje.”    U svakom slučaju političarima i gospodarstvenicima “onima koji drže konce naše sudbine u svojim rukama” već je vrijeme da siđu s trona i osluhnu što im to mali-veliki ljudi imaju za reći. A ne da je svatko od nas u ovom kaosu prepušten sam sebi. I vječnoj krilatici s ovih prostora: “Snađi  se druže!”

Gordana Igrec