STRUKA UPOZORAVA: "Jadranskom moru prijeti opasnost da postane morska pustinja!"

Klimatske promjene, izlov ribe i sve više otpada dovode u pitanje održivost cijelog jadranskog ekosustava. Stručnjaci upozoravaju da bez ozbiljnih intervencija, Jadranskom moru raste rizik od postanka morskom pustinjom.

Nezaobilazna je posljedica klimatskih promjena cvjetanje mora do kojeg je još u prošlom stoljeću rijetko dolazilo, no od početka ovog svjedočimo mu svake godine. U pitanju je nagli porast populacije algi radi kojih se mijenja boja same vode u kojoj se nalaze. Iako samo po sebi ne mora biti štetno po zdravlje ekosustava i ljudi, najnovija studija potvrdila je da se u Jadranskom moru tijekom ispitivanja od 2012. do 2019. godine nalazilo čak 69 vrsti toksičnih algi.

Cvjetanje ima jasne posljedice po neke od naši autohtonih vrsta poput koralja gorgonije i morske trave posidonije, koja ima čitav niz važnih ekoloških funkcija. Zagrijavanje mora ujedno je dovelo i do pojave novih invazivnih vrsta, ali i parazita koji je ugrozio plemenite periske diljem Mediterana.

Nevidljivi procesi s drastičnim posljedicama

Razinu ove ekološke krize teško je razumjeti, a kamoli prenijeti drugima kad su u pitanju faktori i procesi kojima možemo svjedočiti isključivo kroz leću mikroskopa.

Diplomirani inženjer geologije, ronilački instruktor i podmorski fotograf Goran Butajla za Telegram kaže da o uzroku ove krize svjedoči iz dana u dan. Goran je urednik ronilačkog časopisa „Scubalife“ i vlasnik centra „Ronilački raj“ na Lastovu, jednoj od najljepših lokacija Jadrana, kako sam tvrdi.

No, njegove ronilačke ekspedicije diljem naše obale i svijeta, često podrazumijevaju neugodne prizore, koji više ni nisu iznenađenja – puževe koji koriste plastične čašice vrhnja za kavu kao kućicu, školjke koje se ne mogu otvoriti zbog plastične vrpce u koju su zapetljane ili ribe koje su zapetljane u odbačene ribarske mreže.

Znanstvenici procjenjuju da je Jadransko more već godinama žrtva ekološkog nemara i nedostatka akcije. Kako ti ocjenjuješ općenitu situaciju u Jadranu?

- Jadransko more je jedno od manjih mora Mediteranskog bazena. Zbog toga je na našu žalost mnogo podložnije negativnim utjecajima danas pomalo kaotične evolucije čovječanstva, što se ogleda na mnogo nivoa. Na primjer, evidentno je da naše more više ne može izdržati neprekidni gospodarski izlov ribe te je Jadran sve siromašniji. U javnosti se stječe dojam da možda i problemi poput pretjerane apartmanizacije obale ili prevelik broj turista također doprinose ugrozi Jadrana, ali oni su ipak samo kap u moru niza drugih faktora.

Što si konkretno primijetio proteklih godina u moru, a da je moguće vidjeti isključivo iz perspektive ronioca?

- Postalo je vrlo jasno što su najveće prijetnje, a to su posljedice globalnog zagrijavanja planete. One su vidljive i u svim svjetskim morima, posebno u pojavi „coral bleachinga“, a u Jadranu se dešava sličan proces. Zbog naglog zagrijavanja mora u proljeće, dolazi do pretjeranog bujanja fitoplanktona, što kolokvijalno nazivamo „cvjetanjem mora“. Ova planktonska biomasa nakon nekog vremena ugiba, te se taloži na morskom dnu i prekriva te nažalost ubija mnoge organizme poput algi, spužvi i koralja. Time se prehrambeni lanac podmorja prekida već u svojem začetku, što ima pogubne posljedice na cijeli ekosustav.

Imaš li neki primjer tih posljedica cvjetanja mora?

Nekoliko pojava. Mrtvi plankton prekriva velike površine livada morske trave posidonije, značajnog izvora kisika koji proizvede do 14 litara kisika po metru kvadratnom na dan. Njezine su livade prave morske šume koje imaju čitav niz iznimno važnih ekoloških funkcija. One pročišćuju morske vode, sudjeluju u ciklusu kruženja hranjivih soli u moru, stabiliziraju morsko dno, ublažuju djelovanja valova i erozije obalnih područja. Posidonia oceanica najstarije je živo biće na Zemlji, a možemo je slobodno zvati i „plućima Jadrana“.

Iako stanje još uvijek nije alarmantno, ta pojava izgleda ireverzibilna ako ne učinimo #MakeItCount korake koji su vrlo kompleksni. Naprosto je jedino rješenje zaustavljanje globalnog zagrijavanja.

Tu je i stradavanje jednog od simbola Jadrana – mekog koralja gorgonije. Ova prelijepa životinja, koja se hrani česticama nošenim morskim strujama, guši se u zavjesama mrtvog planktona koji se pak taloži na njenim granama. Ovaj proces posebno je vidljiv u zadnjih pet godina, kada su mnoge kolonije gorgonija na Jadranu nepovratno uništene. Cvjetanja mora bilo je i prije, ali tada je količina planktona bila još uvijek premala da ugrozi gorgonije. Danas je stanje već više nego ozbiljno.

Kako globalno zatopljenje utječe na veće životinje u Jadranskom moru?

Jedna od pojava na koju svakako treba obratiti pažnju jest naseljavanje invazivnih vrsta u Jadranu. Pri tome, primarno mislim na one iz tropskih područja. Iako pojava stranih vrsta ne mora nužno značiti nešto negativno, takve pojave treba barem pratiti. Prije dvadesetak godina, invazivna alga Caulerpa nije ozbiljnije naštetila Jadranu. No, danas tropska vrsta ribe paun, iliti engleski Lion fish, u našem moru nema prirodnih neprijatelja i izuzetno je proždrljiva. Neprestano se hrani jajašcima i morskom mlađi i mogla bi vrlo brzo nanijeti veliku štetu.

Tako nešto se već desilo na Karibima, gdje ih danas cjelokupno obalno stanovništvo već godinama izlovljava uz novčane poticaje države, pa je njihova populacija donekle pod kontrolom. Tek treba vidjeti kakve će posljedice izazvati pojava drugih tropskih vrsta poput riba napuhnjača ili tropskih kostoroga, koje također ne pripadaju Jadranu. S druge strane, neke tropske vrste prilagodile su se životu u Jadranu bez vidljive štete, poput ribe papigače - ispričao je Goran Butajla za Telegram.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Dina Hrastović