Je li pronađena mlađ plemenite periske? Stručnjaci nakon dojave pohitali u Šibenik

ŠIBENIK - Projekt očuvanja plemenite periske u Jadranu već treću godinu za redom putem platforme ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pod nazivom "Jeste li ih vidjeli?" educira širu javnost o ovoj zaštićenoj i ugroženoj vrsti.

Zahvaljujući promidžbi i koordinaciji putem tri glavna partnerstva Jadran se ujedinio u nastojanjima da se sačuva ova zaštićena i ugrožena vrsta. Slijedom tih aktivnosti ove godine se istraživačkom timu Hrvatskog veterinarskog instituta, kao partneru u projektu, javio Ivica Ajduković, voditelj uzgajališta "Seashell d.o.o." u uvali Strmica, kraj Šibenskog mosta, sa prijavom pronalaska moguće mlađi plemenite periske, koja je uočena na utezima sidrenih konopa prilikom njihovog redovnog održavanja.  

- Na slikama je bilo teško razaznati radi li se o kamenicama ili nekoj od druge dvije vrste periske, trebalo je zaroniti i pregledati lokaciju.

Na području srednjeg Jadrana projekt očuvanja pl.periske koordinira JU PP Telašćica, a partner za područje s kojeg je stigla dojava je JU Priroda Šibensko kninske żupanije, pa je ravnateljica mr.sc. Anita Babačić Ajduk u suradnji sa istraživačkim timom HVI dogovorila pretraživanje te i još nekoliko lokacija, prirodnih staništa populacije plemenite periske prije invazije parazita Haplosporidium pinnae.

Aktivnosti projekta očuvanja plemenite periske se svake godine, na sastanku partnera, unaprijeđuju saznanjima kolega i znanstvenika koji se bore za opstanak plemenite periske diljem Mediterana. Upravo znanstvenici iz Italije su na sastanku u Omišu, u ožujku ove godine, upozorili na pretraživanje sidrenih konopa jer su na njima pronašli mlađ periske, koju su zatim čuvali u struji mora na posebno pripremljenim platformama, gdje su se ti školjkaš hranili i rasli, do stadija u kojima će se iz njihovog izmeta,  neinvazivnim metodama i molekularnom dijagnostikom, moći odrediti radi li se o plemenitoj periski, Pinna nobilis, ili o vrstama Pinna rudis i Atrina fragilis - ispričala je za Morski HR tehnička suradnica Hrvatskog veterinarskog instituta Angela Bradarić.

Plemenita periska se razmnožava tijekom ljetnih mjeseci, njene ličinke kratko vrijeme putuju planktonom,  hvataju se na prepreke na koje nailaze, a kad otežaju padaju na dno gdje se bisusnim nitima ukopaju u pijesak i zauzimaju svoj trajni položaj, stršeći u struji mora koje filtriraju i na taj se način hrane i rastu.U prve dvije do tri godine njihov rast je relativno brz, narastu oko 15 cm te ih je moguće uočiti. Na svom putu sticanja zrelosti i reproduktivne dobi izložene su raznim predatorima, hobotnicama, oradama...koje njihov i ovako mali broj dovode debelo ispod kritične razine za opstanak vrste.

U Hrvatskom dijelu Jadrana je za sad zabilježeno tek dvadesetak živih jedinki Pinna nobilis, dok se Pinna rudis i Atrina fragilis, koje parazit nije uništio nalaze u većem broju, njihovo praćenje je također dio aktivnosti ovog projekta.

- Ronioci istraživačkog tima HVI zaronili su, duž konopa kojima se natežu mreže na uzgajalištu ribe u Šibenskom kanalu, do njihovih utega na čijoj je gornjoj površini u mulju Ivica Ajduković upozorio na pronalazak periske. U moru optimalne temperature za razvoj raznih organizama, koji su okupirali te idealne lokacije izložene struji mora i rijeke Krke, u ovom periodu nije bilo realno očekivati pronalazak mlađi plemenite periske, ali kad u prosincu i siječnju budu utezi izvađeni tijekom redovnog održavanja, ronioci će sa biolozima JU Priroda, uz podršku voditelja uzgajališta, gospodina Ivice Ajdukovića, ponovno pregledati ovu lokaciju.

Projekt očuvanja plemenite periske koordinira ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja a sufinancira fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uz tri glavna i priličan broj manjih partnera, bez ljudi koji žive s morem, i od mora, bitka za očuvanje vrste plemenite periske, endema Mediterana i najvećeg filtera mora, bila bila bi vrlo neizvjesna...ovako se usudimo reći da imamo šanse - kazala je Bradarić.

D.G.