Jeste li u moru ugledali morskog konjića?

ZADAR – Morskoga konjića, jednog od najljupkijih stanovnika podmorja na Mediteranu, Grci i Ciprani odlučili su “brendirati” i pokazati svijetu kao nešto ekskluzivno. Akciju zaštite i prezentiranja morskoga konjića iz hrvatskoga Jadrana  potaknuo je ronilac Ronilačkoga centra Foka iz Šimuna na otoku Pagu Vedran Dorušić, inače predsjednik sekcije ronilačkoga turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i suradnik poratala Morski HR.

Za Radio Zadar Vedran Dorušić otkriva i neke zanimljivosti o toj životinjici, te prepričao iskustva grčkih i ciparskih kolega. U podmorju je snimio i video prekrasnog morskog konjića.

Kakve projekte su pokrenuli Grci i Ciprani?

Ciprani i Grci su napravili jedna jako lijepi projekt i kad ga prezentiraju pred ljudima iz ostalih europskih zemalja, svi su ushićeni, jer ja mislim da svatko tko vidi morskog konjića, sviđa mu se ta posebna životinjica. Osnovali su i jedan institut i promoviraju to kao nešto „njihovo“ na način da su zapravo velike mediteranske populacije samo na Cipru i u Grčkoj, dok mi znamo da kod nas ima prilično velika populacija i da su zdravi i da bi se tako nešto moglo i kod nas napraviti.

Gdje obitava morski konjić?

On zapravo obitava ondje, gdje se mi kupamo. Ne voli duboko more, nego voli nekakav prijelaz s pijeska u tanku travu i ondje ga nalazimo u malim dubinama. Zapravo, isto tako nam je želja objasniti ljudima da ga mogu vidjeti običnom maskom i disaljkom, samo treba shvatiti kako ga najbolje uočiti. To je slično kao kad berete gljive ili šparoge. Treba malo „uloviti“ oko. Jer, morski konjić je stalno pristan oko nas i lako ga je uočiti.

Što možemo učiniti kako morski konjić ne bi bio samo grčko-ciparski?

Pa da. Mislim da ćemo se potruditi. Već postoji ideja koju ćemo početi promovirati potkraj ovoga mjeseca u suradnji s drugim ronilačkim klubovima  i udrugom Sunce iz Splita, kako bi najprije ljude uputili u to gdje oni žive, kakva im je priroda života, zašto su specifični, lijepi i svima zanimljivi, kako ih možemo štititi, da upozorimo na nešto što njima smeta, poput nekih oblika ribolova od kojih nažalost stradavaju. Iako, ja znam velik broj ribara koji se stvarno trude  da ih žive ispetljaju iz mreže i vrate u more. Tako da već sada postoji određena svijest ljudi koja je dobra za njih, ali mislim da se može napraviti puno, puno  više.

A po čemu su oni nekako specifični?

Posebni su možda upravo tome što tata nosi mlade. Ne znam kako točno ide oplodnja kod njih, ali će zapravo mužjak donijeti mlade i čuvati ih u utrobi i on ih izleže i ima svu brigu s mladima.

– A ukoliko ih ipak uočite uživajte u prizoru bez da ih dirate i milujete. Te krhke morske životinjice nije, naime, poželjno dirati – upozorava Dorušić.

D.G.