JEŽINCI 2: Građani prijavljuju krivolov nikome – Jednom ministarstvu softver u kvaru, drugo tvrdi da prijava nema

VODICE/ZAGREB – „Web aplikacija za prijave prekršaja kratko je bila nedostupna stoga inspekcija nije zaprimila poslanu prijavu. Greška na aplikaciji je otklonjena i sustav je ponovno u funkciji.“, stoji u pojašnjenju Ministarstva poljoprivrede na naš upit da građani nisu dobili odgovore s njihove adrese na niz prijava i fotografija sa sumnjom ilegalnog vađenja ježinaca iz podmorja Vodica.

S druge strane, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike tvrdi da njihova Inspekcija zaštite prirode nije zaprimila prijave koje se spominju u upitu.

Odgovore od oba ministarstva prenosimo u cijelosti, no prije toga, iz sažetka našeg istraživanja valja tek pokušati shvatiti koliko je konfuzna situacija s ježincima, institucijama, dozvoljenim izlovom i krivolovom.

Do sad smo zaključili

Nakon našeg teksta o vađenju ježinaca na području Vodica, fotografija čitatelja, svjedočenja inspektora i koncesionara, konfuznu situaciju po pitanju očuvanja/eksploatacije bioraznolikosti mogli bismo sažeti u nekoliko rečenica:

NADLEŽNI INSPEKTOR: Brod za nadzor je na popravku 9 mjeseci, nemamo s čim raditi. Nadzor ne moramo vršiti mi, može uskočiti i policija koja za to ima 14 ovlaštenih osoba, a tu je još i carina i inspektorica zaštite prirode Ministarstva zaštite okoliša

GRAĐANI: Prijavljujemo već mjesec dana – odgovora ni od kud. Inspektorima ne treba brod ni helikopter, nego da se samo pojave na mjestu iskrcaja kod automobila ovih koji ježeve vade, pa da ih legitimiraju i provjere!

PRAVO: 3 su pravilnika koja reguliraju ovo pitanje – 3 su tumačenja. Prvi kaže da se za osobne potrebe može izvaditi maksimalno 10 komada. Drugi pravilnik određuje da koncesionar može izloviti 8 tona po zoni ulova, a u trećem pak Republika Hrvatska prihvaća konvenciju o zaštiti, ali traži izuzeće od zaštite.

STANJE: 1 kg ježeva – 15 kn na otkupu, ronilac dnevno prikupi i do 300 kg.

KONCESIONAR: Ne isplati mi se pošteno vadit ježeve, više zarade ovi koji to rade na crno.

STRUKA: Ježevi su ugroženi.

INTERMEZZO: Organizirano – U sred bijelog dana, ježevi se vade u vreće i plastične spremnike i automobilima parkiranim uz obalu odvoze u nepoznatom smjeru.

JEŽINCI: Drugdje zaštićeni, kod nas ih skuplja tko stigne: „Pune vreće trpaju u automobile i voze u nepoznato“

MINISTARSTVA POZIVAJU GRAĐANE DA PRIJAVLJUJU

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Ovo je Ministarstvo, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013) nadležno za zaštitu i očuvanje divljih vrsta flore i faune održavanjem njihova povoljnog stanja u prirodi.

Ministarstvo izdaje godišnja dopuštenja za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta navedenih u Prilogu I Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (Narodne novine, broj 114/2017), među kojima se nalaze i sve vrste ježinaca u Jadranu, izuzev strogo zaštićene vrste Centrostephanus longispinus –igličasti ježinac.

Strogo zaštićene vrste zabranjeno je sakupljati iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.

Komercijalno korištenje svih ostalih vrsta ježinaca regulira se izdavanjem dopuštenja Ministarstva pravnim i fizičkim osobama, na rok do jedne godine.

Predmetna dopuštenja izdaju se na osnovu Zakona o zaštiti prirode, Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta i Stručne podloge za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta, izrađene od strane središnjeg stručnog tijela za zaštitu prirode – Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP).

Pravilnikom se propisuju opće mjere upravljanja i zaštite pojedinih vrsta (kao što su npr. veličina jedinki, područje sakupljanja, način sakupljanja), dok se Stručnom podlogom propisuju posebne mjere upravljanja (kao npr. dozvoljene godišnje količine, vremensko razdoblje sakupljanja i sl.) koje je potrebno češće mijenjati zbog stanja na terenu, klimatskih uvjeta, pritiska na vrstu i njeno stanište i sl.

Prema važećim zakonskim odredbama, a sukladno stručnoj podlozi HAOP-a, kojoj su prethodile analize i dodatne konzultacije sa stručnjacima za predmetne vrste i staništa, za sada nisu propisana količinska ograničenja sakupljanja ježinaca. Stručna podloga se revidira svake tri godine, a ako se ukaže potreba i ranije.

Nadalje, potrebno je napomenuti kako se dopuštenja s mjerama i uvjetima izdaju isključivo u svrhu daljnjeg komercijalnog korištenja ježinaca, a ne za sakupljanje za osobne potrebe. Prema odredbama Pravilnika, sakupljanjem za osobne potrebe smatra se sakupljanje do 10 jedinki ježinaca dnevno.

Na razini Republike Hrvatske za sezonu sakupljanja 2017/2018  izdano je 19 dopuštenja za sakupljanje ježinaca fizičkim i pravnim osobama, od toga su 3 rješenja izdana nositeljima sa šibenskog područja.

Nositelji dopuštenja za sakupljanje ježinaca moraju posjedovati povlasticu za gospodarski ribolov na moru, sukladno posebnim propisima iz područja morskog ribarstva.

Dodajmo da u skladu s propisima o hrani za morske ježince vrijede ista pravila kao i za žive školjkaše, a to znači da se smiju sakupljati u područjima u kojima se provodi monitoring (s obzirom na zdravstvenu ispravnost živih školjkaša) te da se mogu stavljati na tržište preko odobrenog otpremnog centra u Republici Hrvatskoj ili bilo kojeg drugog otpremnog centra odobrenog u zemlji članici EU. Izvoz u treće zemlje moguć je samo preko odobrenog otpremnog centra u Republici Hrvatskoj.

Vezano uz spomenute prijave, obavještavamo Vas kako Inspekcija zaštite prirode nije zaprimila prijave koje se spominju u upitu.

Ističemo kako se eventualni krivolov može prijaviti telefonski Ribarskom monitoring centru (RMC) na broj 01/6443 188 radnim danom od 7:00 do 21:00 te vikendom od 7:00 do 11:00 i od 17:00 do 21:00. Djelatnici RMC-a evidentirat će prijave i odmah obavijestiti nadležne ribarske inspektore i ovlaštene osobe.

Ispostave ribarske inspekcije na moru trenutno se nalaze u Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku, a u planu je otvaranje ispostava u Novalji, Visu i Korčuli.

Naglašavamo kako nadzore ribarstva na moru mogu obavljati i ovlaštene osobe pomorske policije, Obalne straže, Carine, Lučke kapetanije i inspektori zaštite prirode.

Ministarstvo poljoprivrede

Ježinci se mogu sakupljati uz rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike i važeću povlasticu za gospodarski ribolov koju izdaje Ministarstvo poljoprivrede te poštujući propise o hrani. U skladu s propisima o hrani za morske ježince vrijede ista pravila kao i za žive školjkaše, a to znači da se smiju sakupljati u područjima u kojima se provodi monitoring (s obzirom na zdravstvenu ispravnost živih školjkaša) te da se mogu stavljati na tržište preko odobrenog otpremnog centra u Republici Hrvatskoj ili bilo kojeg drugog otpremnog centra odobrenog u zemlji članici EU.

Izvoz u treće zemlje moguć je samo preko odobrenog otpremnog centra u Republici Hrvatskoj. Pravilnikom o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, („Narodne novine“ br. 114/17) kojeg je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, člankom 9. propisane su opće mjere zaštite ježinaca, a člankom 10. propisana je zabrana sakupljanja trpova.

Za telefonske prijave korisnici mogu zvati Ribarski monitoring centar (RMC) na broj 01/6443 188. RMC radi svaki dan od 7:00 do 21:00 te vikendom od 7:00 do 11:00 i od 17:00 do 21:00. Djelatnici RMC-a evidentirati će prijave i odmah obavijestiti nadležne ribarske inspektore i ovlaštene osobe. Web aplikacija za prijave prekršaja kratko je bila nedostupna stoga inspekcija nije zaprimila poslanu prijavu. Greška na aplikaciji je otklonjena i sustav je ponovno u funkciji.

Ispostave ribarske inspekcije na moru nalaze se Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku, a planiramo rasporediti ribarske inspektore i u Novalji, Visu i Korčuli.

Međutim, nadzore ribarstva na moru mogu obavljati i ovlaštene osobe pomorske policije, Obalne straže, Carine, Lučke kapetanije i inspektori zaštite prirode. Dakle bilo kojoj od navedenih službi možete poslati prijave.

D.G.