Još jedan udar na Standard građana? - EU će zabraniti subvencije za grijanje na naftu, plin i ugljen

Pred kraj svog mandata, zastupnici u Europskom parlamentu usvojili su mjere kojima bi se do 2030. trebalo znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u stambenim i poslovnim zgradama.

Pred kraj aktualnog saziva Europskog parlamenta zastupnici u tom tijelu izglasali su odluku koja će imati utjecaja na živote velikog broja stanovnika Europske unije. Naime, eurozastupnici su usvojili mjere za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgrada, prethodno dogovorene s Vijećem EU-a, a to između ostalog znači i da članice Europske unije od iduće godine više neće smjeti uvoditi subvencije za grijanje na fosilna goriva poput nafte ili plina, piše Nacional.hr.

Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se do 2030. godine znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Ostali su ciljevi obnova energetski najneučinkovitijih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima. Zgrade kojima se koriste javna tijela ili koje su u njihovu vlasništvu trebale bi biti s nultim emisijama do 2028., a od 2030. to bi se trebalo primijeniti na sve nove zgrade. Države članice moći će uzeti u obzir potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa zgrada, što obuhvaća proizvodnju i odlaganje građevinskih proizvoda korištenih za njihovu izgradnju.

Sve države članice EU-a dobile su i zadatak hitnog donošenja mjera za „dekarbonizaciju“ sustava za grijanje kako bi se u sljedećih 16 godina potpuno ukinulo grijanje na fosilna goriva u privatnim i javnim zgradama, odnosno, zabranilo grijanje na plin, naftu i ugljen.

Politički dogovor o „ozelenjavanju zgrada“ trajao je dulje od tri godine, a najviše otpora i primjedbi imala je Italija, koja je uspjela ublažiti rokove i dobiti na vremenu, ali ne i odgoditi projekt. Prema podacima Europske komisije, zgrade u Uniji uzrokuju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova.

Izvjestitelj za Direktivu o energetskim svojstvima zgrada Ciarán Cuffe (Zeleni / ESS, Irska) rekao je: „Direktiva jasno pokazuje kako klimatska politika može imati stvarne i neposredne koristi za manje dobrostojeće u našem društvu. Ovaj će zakon pomoći u smanjenju računa za energiju i rješavanju temeljnih uzroka energetskog siromaštva, istovremeno osiguravajući tisuće visokokvalitetnih lokalnih poslova diljem EU-a. Rješavajući 36 posto europskih emisija CO2, predstavlja dodatni nužan stup Europskog zelenog plana. Današnji rezultat pokazuje da Parlament nastavlja podržavati Zeleni plan koji je u jednakoj mjeri pravedan i ambiciozan.”

Države EU-a dobile su i zadatak hitnog donošenja mjera za ‘dekarbonizaciju’ sustava kako bi se u sljedećih 16 godina potpuno ukinulo grijanje na fosilna goriva
Ova će odluka Parlamenta imati velikog utjecaja i na Hrvatsku s obzirom na to da je svaka osma stambena zgrada u Hrvatskoj sagrađena prije 1945. godine, dok su gotovo svakoj trećoj temelji udareni od 1945. do 1970. godine. Čak 40 posto hrvatskog stambenog fonda starije je od 53 godine, što i nije tako loše u odnosu na druge zemlje, piše Nacional.hr.

Svi oni koji se griju na naftu i plin morat će razmisliti o alternativi i dodatnim ulaganjima

Ova direktiva navodi da se grijanje na plin i naftu, odnosno, fosilna goriva, mora ukinuti do 2040. godine, za 16 godina. Prvobitni je plan bio da se grijanje na plin zabrani već do 2035. godine, ali u pregovorima je taj rok pomaknut za još pet godina. Članice Europske unije od iduće godine više neće smjeti uvoditi subvencije za grijanje na fosilna goriva poput nafte ili plina, tako da će i hrvatska vlada morati odustati od ograničavanja cijene plina za kućanstva od 2025. godine. Zadržat će se samo neki poticaji za hibridne sustave grijanja, poput kombinacije fosilnog grijanja i toplinske pumpe. Nadalje, od 2027. godine morat će se postavljati solarni sustavi na javne zgrade i nestambene zgrade ako je to tehnički, ekonomski i funkcionalno izvedivo. Što se tiče postavljanja solarnih panela na krovove, obveza će obuhvatiti samo nove zgrade, javne zgrade i nestambene zgrade. Energetska obnova zgrada bit će jedan od skupljih europskih projekata, pa tako Nijemci tvrde da će ih obnova stajati oko 60 tisuća eura po jednoj zgradi, odnosno, 140 milijardi eura za 16 posto najlošijeg stambenog fonda, dok Europska komisija tvrdi da će direktiva podržati građane u nastojanjima da poboljšaju svoje domove.

Nema procjene koliko će izglasavanje takve direktive stajati Hrvatsku. Sve bi naše zgrade do sredine ovog stoljeća, odnosno, za 26 godina, morale biti ugljično neutralne što znači da moraju imati dobru izolaciju i fasade, kvalitetno grijanje, obnovljene krovove, izo-prozore koji dobro prianjaju i slično. Grijanje, hlađenje i potrošnja tople vode odnose 80 posto energije koju troši stanovništvo. Trenutačno je oko 35 posto zgrada u EU-u starije od 50 godina, a nevladina organizacija zadužena za nadgledanje energetske obnove BPIE tvrdi da Europska unija mora nadograditi 97 posto stambenog fonda koji se nalazi izvan klase A! Dakle, gotovo sve. Kad se uredba prije nekoliko godina počela pripremati, govorilo se da je energetski neučinkovito obnoviti “samo” 75 posto stambenog fonda.

Godišnje se u EU obnavlja samo oko jedan posto stambenog fonda, a u Hrvatskoj je do potresa to iznosilo 0,7 posto. Hrvatska vlada je svojom strategijom propisala da će pojačati ulaganja u obnovu zgrada tako da se ove godine planira obnoviti 1,5 posto stambenog fonda, što bi značilo da se obnavlja nešto više od četiri tisuće stambenih zgrada. Ta bi se ulaganja digla na po dva posto stambenog fonda 2025. i 2026. godine, dva i pol posto 2027. i 2028. te po tri posto ili blizu devet tisuća zgrada 2029. i 2030. godine. Godine 2050. godišnje bi se moralo obnoviti četiri posto stambenog fonda, odnosno, šest puta više nego što se obnavljalo do 2020. Sve to govori da će u idućim desetljećima građevinski sektor biti najpropulzivniji sektor Europske unije, a zidari, limari, krovopokrivači, električari i soboslikari najtraženiji kadar u Europi, pa i šire.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

I.N.