Kako će se mijenjati proizvodnja, a kako konzumacija ribe u narednih 10 godina?

Organizacija za hranu i poljoprivredu (poznatija pod engleskim imenom Food and Agriculture Organization, odnosno skraćenicom FAO) objavila je još prije dvije godine dokument pod imenom FISH 2030 s ciljem utvrđivanja trendova u ribarstvu i akvakulturi za razdoblje do 2030. godine.

Predviđa se da će se i dalje najveći udio ribe iz uzgoja (oko 80%) koristiti za ljudsku konzumaciju. S obzirom na očekivani rast ukupnog broja stanovnika, kao i rast proizvodnje ribe, očekuje se porast konzumacije ribe. Do 2030. godine prosječna konzumacija ribe na svjetskoj razini bit će 18,2 kg/per capita, dok je u 2010. godini potrošnja ribe po stanovniku iznosila 17,2 kg.

Naravno da će se trend porasta konzumacije ribe razlikovati od regije do regije, pri čemu se očekuje da će najveći porast konzumacije ribe bilježiti zemlje s najvećim porastom dohotka (Kina, Indija, jugoistočna Azija). S druge strane, predviđa se pad konzumacije ribe u području Japana, Latinske Amerike i subsaharske Afrike.

U Europi i središnjoj Aziji predviđa se blagi porast konzumacije ribe i to s prosječnih 17,2 kg/per capita u  2020. godini na 18,2 kg/per capita u 2030. godini.

A kako će se kretati proizvodnja ribe? Projekcije govore da će ulov ribe ostati stabilan u razdoblju do 2030. godine, dok će akvakultura značajno rasti, te će akvakultura do 2030. godine dostići ulov, tj. količina ulovljene ribe biti će jednaka količini uzgojene ribe. Takve projekcije govore nam o iznimnoj važnosti akvakulture u narednom desetljeću.

Najveći udio proizvodnje ribe i dalje će se odvijati u Aziji (oko 69%). Proizvodnja u Kini će porasti do 2030. godine za 31,4% (razdoblje 2010.-2030.). Kina će svakako i dalje imati najveći utjecaj na svjetsko tržište ribe. Predviđa se da će 2030. godine Kina činiti 37% ukupne proizvodnje ribe (17% riba iz ulova i 57% akvakultura).

Najveći rast akvakulture će bilježiti Indija i jugoistočna Azija. Što se tiče ribe iz ulova, Japan će u razdoblju 2010.-2030. bilježiti značajan pad (oko 15%), dok će u Europi i centralnoj Aziji situacija ostati nepromijenjena.

Ako promotrimo situaciju po vrstama ribe, očekuje se porast proizvodnje vrsta veće vrijednosti (npr. losos, škamp) i to za čak 50-60% (u razdoblju 2010.-2030.). Također se očekuje porast proizvodnje šarana i soma. S obzirom na rast akvakulture, predviđa se da će se proizvodnja tilapije udvostručiti (s 4,5 milijuna tona u 2010. godini na 7,3 milijuna tona u 2030. godini).

Iako je riječ o projekcijama koje se ne moraju ostvariti u potpunosti, trend porasta proizvodnje i konzumacije ribe je očigledan i globalan, a ono što je u narednom razdoblju najvažnije jest osigurati održiv razvoj akvakulture, što nam svima treba predstavljati imperativ.

Marina Tomić Maksan, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet