KAMENE BITVE Zaboravljeni povijesni spomenici

ZADAR – Bitve. Sedam zaboravljenih kamenih ljepotica u sigurnim uvalama zadarske Brodarice, dokaz su pomorskog značaja Zadra u prohujalim stoljećima.

– Cijela Brodarica kao i cijeli dio Zadra koji je izvan Brodarice bio je dugo vremena nenaseljen zbog prodora vojske otomanskog carsstva koji je bio smješten u Vrani. Imate kartu iz doba Napoleona, a Brodarica je već tada imala funkciju, a to je jedino mjesto gdje su prstajale galije, brodovi, jedrenjaci, parobrodi, objašnjava za HRT dr. Želimir Maštrović, autor knjige “Zadarska Brodarica”.

Nije to bilo pristanište na obali, nego na moru, u uvali Dražanice Vele.

U sredini uvale i zato su bitve koje su sada tu jedan povijesni spomenik. Jedna povijesna tradicija, vrijednost Brodarice. One su i dio povijesti pomorstva Zadra, ističe Maštrović.

Pretpostavlja se,  kako su se kamena privezišta u moru počela graditi još u 14. stoljeću. U šesnaestom i kasnije dobivaju kamena opločanja kakva gledamo i danas.

– Dogodilo se da su galije i brodovi ušli u uvalu. Vezali su se lijevo, desno, naprijed, nazad i bili su na sredini uvale. Turci su došli s konjicom. Nakon dva metra mora nisu mogli dalje. Mogli su im mahati s brodova, a odatle su prebacivali teret na kraj kad se vidjelo da nema prašine, priča Maštrović.

– Nisu samo osvajači tijekom povijesti bili prijetnja našoj baštini. Neke bitve stradale su u savezničkom bombardiranju Zadra 43. i 44. godine prošloga stoljeća. Jednu je novovjekovni pohlepnik pokušao ukrasti. Završila je u Novalji tamo u jednoj vrtači pa ju je onda zapovjednik 9. Domobranske pukovnije Ante Telesmaić Did prenio i sad je tu ukopao da bar stoji uspravno, dodaje.

A ta je neuspjela krađa potaknula doktora Maštovića i druge stanovnike Brodarice da se zauzmu za ponovno postavljanje kamene kolone na takozvanom otočiću Galeb – jer neoznačeno kameno postolje, maritimni je problem.

Petnaest godina, najmanje, trude se zaljubljenici u Brodaricu da se njihov simbol – bitve – zaštite i predstave kao povijesni, pomorski i turistički spomenici. Do danas ništa, osim nedavno objavljene monografije o zadarskoj Brodarici i jasno istaknute – bitve –  kao metafore pomorske tradicije u njenim uvalama.

One ne samo da su slike jednog vremena, vi vidite u jednom gradu po tim kolonama i bitvama koliko i na koji način se brodska veza odvijala iz tog dijela grada i područja, kaže dr. Tado Oršolić, ravnatelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru.

Morske su to građevine koje i danas imaju svoju funkciju, jer na one sačuvane i dalje se vezuju brodovi, ali i ljudi.

Bitve brodarice zaslužile su biti ucrtane u karte turističkih atrakcija Zadra i – što je još važnije, sačuvati ih od soli, valova i udara mora.

Žana Morović Rudić, HRT